Zbog sumnje da je prošle sedmice nelegalno sjekao sumu u NP Durmitor, protiv Žabljačanina Aleksandra Vukovića podnesena je krivična prijava. On za Javni servis kaže da se radi isključivo o suvim stablima koja mještani okolnih sela inače koriste za ogrijev.
Posječeno suvo drvo u Nacionalnom parku Durmitor, Žabljačanina Aleksandra Vukovića može mnogo koštati. Protiv Aleksandra je podnešena krivična prijava.
"To drvo potrebno za ogrijev. Ljeti za neko mlijeko za kolibu. Upravo sam ja jedan primjer toga zbog čega sam otišao i dovezao to suvo drvo, te naišao na ogromne probleme", kazao je Aleksandar Vuković.
Iako im je, kako Vuković i poljoprivrednici komarsko-pošćenskog kraja ističu, u prošlosti dozvoljavano da za ogrijev koriste određenu količinu drveta iz NP, to pravo im je ukinuto 2019. godine.
"Izgleda izgubismo vjekovno pravo da u Durmitoru ne možemo dobiti, mi koji se bavimo poljoprivredom, dva metra drva", kazao je mještanin komarsko-pošćenskog kraja Veljko Stijepović.
Iz nevladinog sektora tvrde da se velikim dijelom posječena šuma ne koristi za ogrijev, već za privatnu korist.
"2021. godine je bio veliki problem kada se od uprave NP direktno iz PG odobrilo da svako domaćinstvo može da gazduje sa 50 kubika šumske građe, konkretno je to bilo za lokalitet Mala Crna Gora kada je lokalno stanovništvo angažovalo koncesionare kada su sjekli stabla stara više od 100 godina", kazao je ekološki aktivista Miloš Lazarević.
"Nisam ga dovezao kao što ljudi iz NVO pričaju da je to drvo koje mi režemo i prodajemo dasku. Nije tačno, to nisam nikada radio niti mi je potrebno, nego je to drvo samo za ogrijev", poručuje Vuković.
I dok mještani komarsko-pošćenskog kraja, čija imanja su u granicama ili se graniče sa NP, traže ogrijev ekolozi i uprava NP Durmitor imaju drugačije rješenje problema.
"Mi ćemo sve da uradimo, ono što je u zakonskoj osnovi da ti ljudi dobiju ogrijev. Mi smo to uradili za ostale prostorne jedinice, kao što su Gornja i Donja Tara", kazao je direktor NP Durmitor Pero Popović.
"Uprava za šume koja gazduje šumom koja se nalazi van NP može da se izvrši nadoknada tom stanovništvu koje nije toliko brojno, a koje se nalazi unutar granica NP, tako da im se šuma za ogrijev tj stabala dodijeli iz sektora kojima gazduje Uprava za šume", kazao je ekološki aktivista Miloš Lazarević.
A dok se problem ne riješi poljoprivrednici će na druge načine nalaziti ogrijev, prenosi RTCG.
"Ja imam 130 ovaca i ne mogu da uzvarim vareniku. Lomim telečare i smrčevo zbog njih, a trune u šumu", kazao je Predrag Savović - mještanin komarsko-pošćenskog kraja.
"Razvalio sam telečar od krava da bih ložio ljetos i grijao djecu i vario vareniku. To je žalosno", poručuje
Veljko Stijepović - mještanin komarsko-pošćenskog kraja.
Mještani komarsko-pošćenskog kraja poručuju da će nastaviti da se bore za pravo da im se dozvoli korišćenje šume za ogrijev iz NP.