Predlog za izbor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore je kandidatkinja dr Vesna Vučković, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore.
Saopštenje Upravnog suda prenosimo u cjelosti:
,,Presudom Upravnog suda Crne Gore U.br.5981/23 od 08.05.2023. godine usvojena je tužba tužilje dr Vesne Vučković, sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore, poništen akt Vrhovnog suda Crne Gore, I Su broj 3/23-I od 19.01.2023.godine, i odlučeno da je Predlog za izbor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore kandidatkinja dr Vesna Vučković, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore.
Cijeneći stanje u spisima predmeta, te polazeći od sadržine tužbenog zahtjeva i prirode upravne stvari, Sud je odlučio u sporu pune jurisdikcije, odnosno sam je odlučio o predmetnoj upravnoj stvari.
Osporenim aktom, koji je upućen Sudskom savjetu povodom javnog oglasa za izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda Crne Gore, konstatovano je da predlog kandidatkinje dr Vesne Vučković za izbor predsjednice Vrhovnog suda nije utvrđen.
Poslovnikom o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore I Su br. 200/20-III Podgorica, u članu 6, propisano je pitanje kvoruma na način da je za rad sjednice potrebno da istoj prisustvuje više od polovine sudija. Odredbom člana 9 propisano je da se Odluke donose glasanjem. Pravo glasa imaju sudije i predsjednik suda. Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasalo više od polovine ukupnog broja sudija. Glavom IV Poslovnika bliže je propisana procedura odlučivanje u postupku izbora, podnošenju predloga za prestanak funkcije, predloga za utvrdjivanje disciplinske odgovornosti i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda. Tako je članom 23 normirano da se u ovim postupcima primjenjuju opšte odredbe Poslovnika ukoliko u narednim odredbama nije što drugo propisano. Članom 34 određeno je da je za izbor predsjednika Vrhovnog suda predložen kandidat koji je dobio dvotrećinsku većinu glasova ukupnog broja sudija Vrhovnog suda.
Navedeni podzakonski akt je u saglasnosti sa članom 38 Zakona o sudovima kojima je regulisan rad Opšte sjednice Vrhovnog suda, u kojem je sadržano identično zakonsko rješenje na način da Opštu sjednicu Vrhovnog suda saziva i njome rukovodi predsjednik Vrhovnog suda, po sopstvenoj inicijativi, na predlog predsjednika odjeljenja ili na predlog suda koji traži zauzimanje ili izmjenu načelnog pravnog stava. Opštu sjednicu Vrhovnog suda na kojoj se utvrđuje predlog kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda, saziva i njome rukovodi sudija Vrhovnog suda koji zamjenjuje predsjednika Vrhovnog suda. Opšta sjednica Vrhovnog suda odlučuje ako je prisutno više od polovine sudija Vrhovnog suda, a odluke donosi većinom glasova ukupnog broja sudija Vrhovnog suda. Izuzetno od stava 3 ovog člana, predlog kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda utvrđuje se dvotrećinskom većinom ukupnog broja sudija Vrhovnog suda, tajnim glasanjem. Ako niko od prijavljenih kandidata iz stava 4 ovog člana ne dobije potrebnu većinu u prvom glasanju, glasanje će se ponoviti između dva kandidata koji imaju najveći broj glasova. Ako u ponovljenom glasanju niko od kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu, Opšta sjednica Vrhovnog suda će konstatovati da predlog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda nije utvrđen i o tome će obavijestiti Sudski savjet. Način rada Opšte sjednice Vrhovnog suda određuje se Poslovnikom o radu.
Upravni sud je utvrdio da je glasovima od strane 12 (dvanaest) sudija, tužilja ostvarila neophodnu podršku. Naime, ako se računa 2/3 većina u odnosu na postojeći broj sudija, koji je na dan glasanja iznosio 17, glasovi od strane 12 sudija su dovoljni jer predstavljaju dvotrećinsku većinu. Kriterijum postojećeg broja sudija već je bio primijenjen prilikom glasanja za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, kada je utvrđen predlog sudije Miraša Radovića, u kom trenutku je Vrhovni sud imao 14 (četrnaest) sudija, što se utvrđuje iz Zapisnika sa Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore I Su br.81/21-I od dana 31.03.2021. godine.
Ovakav zaključak Upravni sud temelji na činjenici da je na dan održavanja Opšte sjednice Vrhovni sud imao 17 (sedamnaest) sudija, dok je istoj prisustvovalo i glasalo 15 sudija, jer jedna sutkinja nije prisustvovala, samim tim nije ni glasala, dok je sutkinja dr Vesna Vučković, nakon izlaganja programa rada kao kandidatkinje za izbor predsjednice suda, napustila sjednicu i nije pozvana da glasa. Nakon glasanja utvrđeno je da je kandidatkinja dr Vesna Vučković dobila 12 glasova.
Kod ovakvog stanja stvari, a cijeneći i kriterijum ukupnog broja sudija sistematizovanih Odlukom o broju sudija u sudovima („Sl.list CG", br.25/15…i br.54/19), koji je određen u broju 19 (devetnaest), Upravni sud nije prihvatio pravni stav zauzet na Opštoj sjednici Vrhovnog suda da se 2/3 većina ukupnog broja sudija računa od 19 sudija. Ovo posebno ako se ima u vidu da tužilji nije omogućeno glasanje, iako za to nije postojao zakonski razlog, jer pravo glasa imaju sudije i predsjednik suda, iz čega proizilazi da je i tužilja kao sudija tog suda imala pravo glasa. Imajući u vidu da tužilja nije glasala, Sud ocjenjuje da se morao proprocionalno umanjiti broj sudija u odnosu na koji se vršilo računanje dvotrećinske većine, i to za glas tužilje. Suprotnim tumačenjem i računanjem, glas tužilje je računat samim tim kao negativan, čime je već na početku glasanja dovedena u neravnopravan položaj. Dakle, pravilan pristup kod računanja dvotrećinske podrške u odnosu na ukupan broj sudija je nametao računanje u odnosu na 18 sudija, zbog čega računskom metodom glasovi od strane 12 sudija koji je tužilja ostvarila, predstavljaju takođe neophodni broj za kvalifikovanu većinu od 2/3 sudija Vrhovnog suda.
Imajući u vidu navedeno, Sud zaključuje da je Predlog za izbor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore kandidatkinja dr Vesna Vučković, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore".