U dopuni krivične prijave, premijer sumnja da je državni budžet oštećen za više od 1,5 miliona eura. Planirano da Skupština ove sedmice raspravlja o ukidanju imuniteta.
Krivični zakonik predviđa da se oduzima imovinska korist, ako je krivičnim djelom pribavljena za drugog.
Premijer Dritan Abazović dopunio je prošle sedmice krivičnu prijavu protiv više bivših visokih funkcionera, zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja, prilikom dodjele stanova po povlašćenim uslovima, oštetili državni budžet za više od 1,5 miliona eura.
Radi se o poslanicima DPS-a Predragu Boškoviću, Suzani Pribilović i Dragici Sekulić, Damiru Šehoviću iz SD-a, te bivšem ministru Osmanu Nurkoviću iz BS-a, bivšem generalnom sekretaru Skupštine Aleksandru Jovićeviću, te bivšoj pomoćnici generalnog sekretara Jeleni Radonjić, prenose Vijesti.
Abazović je dopunu krivične prijave dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
Specijalni tužioci su u decembru prošle godine formirali predmet po krivičnoj prijavi Vlade protiv više funkcionera zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja, prilikom dodjele stambenih kredita, pričinili višemilionsku štetu državi.
SDT je tražio od Skupštine Crne Gore odobrenje za ukidanje imuniteta Boškoviću, Pribilović, Sekulić, Šehoviću, ali i Ivanu Brajoviću iz SD-a.
Pored njih, istragom su obuhvaćeni i bivši ministri Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović i Nurković, Jovićević i Radonjić, kao i bivši šef Kabineta predsjednika i bivši konzul u Sremskim Karlovcima Dražen Miličković, ali njih od krivičnog gonjenja ne štiti imunitet.
Poslanicima bi imunitet mogao biti ukinut do kraja ove sedmice. Na dnevnom redu aktuelne, Druge sjednice prvog redovnog (proljećnog) zasijedanja Skupštine je izvještaj Administrativnog odbora od 22. decembra, kada je to radno tijelo jednoglasno predložilo skidanje imuniteta tim poslanicima.
Država ima pravo da oduzme stanove
U dopuni krivične prijave, u koju su “Vijesti” imale uvid, Vlada dostavlja SDT-u, kako stoji, više spornih odluka o dodjeli stanova od 2017. do 2020. godine.
Prema zapisnicima sa sjednice Komisije, koji su dostavljeni SDT-u, vidi se da je održano više sjednica, tokom kojih su stanovi dodijeljeni državnim tužiocima, tadašnjim sudijama Ustavnog suda, ministrima i njihovim pomoćnicima i savjetnicima…
Tako je stan dobio bivši predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković (109 kvadrata za 24.290 eura), bivši specijalni tužilac koji je u pritvoru zbog sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije Saša Čađenović (89 kvadrata za 18.576 eura), specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (75 kvadrata za15.653 eura), bivši ministri Šehović (89 kvadrata za 22.922 eura), Nurković (zamjena stana od 60 za stan od 90 kvadrata uz doplatu od 4.610 eura)…
Ukoliko se dokaže da su članovi Komisije zloupotrebom položaja oštetili budžet, država prema Krivičnom zakoniku (KZ) ima pravo da oduzme protivpravno stečene stanove, kako prenose Vijesti.
”Ako je krivičnim djelom pribavljena imovinska korist za drugog, ta korist će se oduzeti”, stoji u članu 113 KZ.
Šta piše u dopuni krivične prijave
U dopuni krivične prijave koju potpisuje Abazović, stoji da je Komisija donosila odluke o dodjeli stambenih jedinica suprotno Odluci o načinu kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.
Odluka predviđa da funkcioner rješava stambeno pitanje po osnovu zakupa stana ili kupovinom po povoljnijim uslovima.
”Iz priložene dokumentacije, evidentno je da je Komisija dodjeljivala stanove na način da ih je bez izuzetka davala u zakup na neodređeno vrijeme, s pravom kupovine stana po povoljnim uslovima”, navodi se u dopuni krivične prijave.
Dalje je naglašeno da su stambena pitanja funkcionera rješavana mimo plana koji, prema Odluci, donosi Komisija najkasnije 60 dana od donošenja budžeta, prenose Vijesti.
”Komisija je svaku od navedenih stambenih jedinica iz dopune krivične prijave dodijelila protivpravno - bez prethodno usvojenog plana… Generalni sekretarijat Vlade nije u posjedu bilo kakve informacije o postojanju ili usvajanju takvog plana za bilo koju od godina obuhvaćenih dopunom prijave”, precizirano je u dokumentu koji potpisuje Abazović.
Iako Odluka propisuje da se rješavanje stambenih potreba funkcionera vrši primjenom kriterijuma značaja poslova i postojeće stambene situacije, te da pri odlučivanju kroz bodovni iskaz treba prikazati ispunjenost uslova, Komisija ni u jednom slučaju nije sprovela taj postupak:
”U određenim slučajevima, Komisija je na sjednici razmatrala više od 90 pristiglih zahtjeva, da bi već sjutradan pripremila informaciju za Vladu da su svi opravdani”.
Komisija se, stoji u dokumentu, pozivala na član Odluke, prema kojem “Komisija, uz saglasnost Vlade, može rješavati stambene potrebe pojedinih funkcionera bez oglašavanja…u skladu sa zakonom”.
”U sprovedenim postupcima Komisija je pripremala informaciju za Vladu sa predlogom zaključaka, koje je Vlada usvajala, bez izuzetka i ikakve izmjene. S obzirom na to da Odluka propisuje da o rješavanju stambenih potreba funkcionera odlučuje Komisija, navedenim postupanjem predsjednik i članovi tog tijela su svjesno dovodili u zabludu Vladu, kako bi za svoje protivpravno činjenje i odluke pribavili navodno opravdanje i saglasnost. U suprotnom, bili bismo u situaciji da je Vlada davala saglasnost na pitanja za koja nije ovlašćena i čija je realizacija evidentno protivzakonita, usljed čega bi članovi Vlade bili odgovorni za nesavjestan rad u službi…”, ističe se u dopuni krivične prijave.
Naglašeno je i da je Komisija zanemarila važeće odredbe Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada, koji propisuje da se postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija i tužilaca utvrđuju aktima Tužilačkog i Sudskog savjeta…
”Iz svega toga proizlazi da su Bošković, kao predsjednik Komisije, te članovi Šehović, Sekulić, Nurković, Pribilović, Miličković, Radonjić i Jovićević, sa ciljem da kao službena lica, protivpravnim iskorišćavanjem svog položaja u produženom trajanju, pribave drugim licima korist, koja u ukupnom iznosu prelazi 1,5 miliona eura, čime je nastala materijalna šteta po državu, a navedena lica počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, zaključuje se u dopuni krivične prijave, prenose Vijesti.
Tužioci već češljaju povoljne stambene kredite
SDT je u decembru prošle godine utvrdio da postoji odgovarajući stepen sumnje da su bivši članovi Vladine Komisije od 2016. do 2020. počinili produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, tako što su, Bošković kao predsjednik, a ostali kao članovi, donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera suprotno odluci Vlade i tako drugima pribavljali imovinsku korist koja prelazi 30.000 eura.
Na spisku zvaničnika kojima je Komisija podijelila kredite mimo Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, bili su bivši vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, potpredsjednik Vlade i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, bivša viša tužiteljka Vesna Jovićević, bivši poslanik DPS-a i ambasador Obrad Mišo Stanišić...
U krivičnoj prijavi Vlade navodi se da su bivši predsjednik i članovi Komisije oštetili državu za 1.823.000 eura, tako što su od 2016. do kraja 2020. godine podijelili stambene kredite za preko stotinu tužilaca, sudija, poslanika, ministara i drugih državnih službenika i funkcionera. Navodi se da je Komisija donosila odluke o dodjeli kredita suprotno odredbi člana Odluke kojom je propisano da se funkcioneru može dodijeliti kredit “za poboljšanje uslova stanovanja do 15.000 eura”.
Dodaje se da su zahtjevi formulisani paušalno i da se od Komisije tražila “novčana pomoć”, odnosno dodjela sredstava za opravke ili rekonstrukciju stambenih objekata ili kuća, pri čemu su podnosioci sami “procjenjivali” kolika su im sredstva potrebna, kako prenose Vijesti.
Vlada je početkom jula ukinula Odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Prethodno je u maju Agencija za sprečavanje korupcije dala mišljenje o njoj, u kojem je, između ostalog, ocijenila da njene odredbe nose povećani rizik za nastanak korupcije.