Društvo

PROFESOR ISTORIJE U SREDNJOJ ŠKOLI U PLJEVLJIMA PREDAVAO I PREDMETE ŠIŠANJA

Autor Mia Radulović Izvor Pobjeda

Jedan profesor istorije u Srednjoj stručnoj školi u Pljevljima bio je u decembru angažovan da predaje, osim istorije, i predmete koji se tiču šišanja i održavanja frizure.

Izvor: MONDO/Katarina Drašković

To je Pobjedi kazao direktor ove škole Bojan Strunjaš, navodeći da su tada profesora angažovali zato što navodno na tržištu, odnosno na birou rada nije bilo stručnih lica. Kaže da je riječ samo o nekolika časova, te da je predavao u decembru.

Ovog polugodišta je angažovan drugi profesor istorije. Pobjeda je imala uvid u njegov ugovor, potpisan 30. januara 2023. godine, gdje jasno piše da on predaje, mimo istorije, i predmete šišanje i izradu jednostavnih frizura i prepariranje kose, ali direktor demantuje tačnost tih navoda. Kaže da sadašnji profesor predaje isključivo istoriju i da su sada angažovali profesoricu koja predaje stručne predmete koji se tiču kose.

“Predaje istoriju i ništa drugo”, tvrdi on.

Rekao je i da je profesor angažovan da predaje samo u jednom odjeljenju istoriju i da mu je to dopuna časova norme, da ima matičnu osnovnu školu.

“To je dezinformacija da predaje bilo šta drugo”, kazao je Strunjaš.

Direktor kaže da imaju problem da pronađu stručni kadar, inženjere mašinstva, elektrotehnike, da ih nema na birou i da su prinuđeni da ponekad angažuju nestručan kadar, prenosi Pobjeda.

“Bio sam direktor škole kada je angažovan profesor koji je u decembru predavao istoriju i ove druge predmete. To su bila nekolika časa. Nije bilo stručne osobe koja je mogla to da predaje. Tražili smo na birou, nema je uopšte. Profesorica koja predaje sada te predmete zatvorila je frizerski salon”, naveo je direktor.

Iz Ministarstva prosvjete najavili su da će danas poslati odgovore na ovu temu.

I u jednoj osnovnoj školi u Pljevljima zabilježen je slučaj da je ranije profesor geografije predavao i hemiju i fiziku. Direktorica te ustanove nedavno je izjavila da su se roditelji žalili da će ispisati djecu, jer nemaju znanja iz tih nauka, ali je profesor demantovao te navode i kazao da je predmete predavao – u kratkom periodu.

Predsjednica nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica Olivera Leković kazala je Pobjedi da na sve te slučajeve može reći da pokazuju da mnogi ne rade svoj posao. Konkretno misli na inspekciju, resorno ministarstvo, Univerzitet…

“Ako radi, radi ono što mu nije posao”, rekla je Leković.

U javnosti je u više navrata problematizovan problem što u školama fali kadra matematičara, fizičara, hemičara… Pojedine obrazovne ustanove mjesecima raspisuju oglas za matematičara i niko se ne odaziva. Neke ga objavljuju čak 15-20 godina. Direktori su javno poručivali da se svi suočavaju sa istim poteškoćama, bez obzira da li je riječ o školi koja je u urbanom ili ruralnom dijelu Crne Gore.

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore ranije su organizovali okrugli sto na kom se, pored ostalog, pričalo o nedostatku matematičara i kako na kraju ispaštaju đaci zato što ne dobijaju adekvatno znanje, jer se zapošljava nestručni kadar da im prenosi znanje. Tada je saopšteno da je u školama 163 nestručnih nastavnika, odnosno 34,10 odsto. Kako se na konkurse ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog…

Najavljeno je i da će 61 profesor da ode u penziju, te da će tek nastati – veliki problem.

Redovni profesor ovog fakulteta dr Predrag Miranović, bivši dekan i nekadašnji rektor Univerziteta Crne Gore, kazao je nedavno Pobjedi da im se nakon tog okruglog stola niko nije obraćao od nadležnih da porazgovaraju i pronađu rješenje.

Prosvjetna zajednica Crne Gore predložila je ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću, na sastanku u maju, da se smanjenjem norme u odnosu na ostale predmete ili na drugi način – preko plata ili stambenom politikom motivišu učenici da upišu fakultete čiji kadar nedostaje u učionicama.

“Nažalost, po ovom pitanju, nije ništa konkretno preduzeto i kao da se sve svodi na logiku bolje bilo kakav nastavnik no nikakav jer nastavni proces se mora realizovati, a sistemski deficit kadra se ne rješava”, rekla je tada profesorica mr Danijela Delibašić, članica Upravnog odbora Prosvjetne zajednice.