Društvo

GRAĐANI CRNE GORE PROŠLE GODINE POPILI VIŠE OD DVA MILIONA TABLETA!

Autor Anđela Pešić Izvor Pobjeda

Nova, planirana lista ljekova po takozvanoj generici, a ne po zaštićenim nazivima, sasvim je realno očekivati da će nam omogućiti uštede i širu ponudu ljekova – kazao je za Pobjedu direktor Apotekarske ustanove Montefarm Goran Marinović.

Izvor: Mondo/Goran Sivački

On je za Pobjedu kazao da građani i dalje prave kućne zalihe ljekova kojima često istekne rok trajanja. Kada je u pitanju potrošnja, najviše se trošilo ljekova za srčane bolesnike među kojima najviše monopril plus i presolol, zatim za reumatska oboljenja, antibiotici kao i tablete za smirenje. Direktor Montefarma je iznio i zanimljiv podatak – u prošloj godini građani Crne Gore su popili više od dva miliona tableta bromazepama.

Prošlu godinu obilježile su česte nestašice ljekova, posebno za onkološke pacijente. Kao razlog ste navodili kašnjenja u isporuci zbog nedostatka kontinuiteta uplate raspodijeljenih sredstava. Što očekujete u narednoj godini, da li će „Montefarm“ obezbijediti redovnu snabdjevenost ljekovima?

MARINOVIĆ: Na početku moramo konstatovati realne činjenice, a to je da nestašice nijesu bile česte i nijesu bile tokom cijele prethodne godine. Konkretno, nedostatak ljekova i zastoj u distribuciji desio se krajem avgusta i početkom septembra 2022. godine zbog diskontinuiteta priliva sredstava za njihovu nabavku i nefunkcionisanja platforme za elektronsku javnu nabavku CEJN usljed poznatih hakerskih napada.

Početkom godine, te skoro sve do kraja drugog kvartala, nabavka i distribucija ljekova i medicinskih sredstava bila je potpuno u skladu sa potrebama javnih zdravstvenih ustanova i potrebama građana koji realizuju recepte u 56 apoteka „Montefarma“.

Nakon što je konstatovano da je neophodno obezbijediti dodatna sredstva za nabavku ljekova u pomenutom periodu i obezbijediti zalihe istih do kraja 2022. naša ustanova je reagovala na vrijeme i upozorila nadležne institucije o problemu, što je rezultiralo prvo, odlukom Vlade Crne Gore o hitnoj uplati u iznosu od 10 miliona eura za nabavku nedostajućih citostatika i ljekova, a potom i rebalansom budžeta za sektor javnog zdravstva za 2022. godinu.

Međutim, nakon ove uplate, kao što je poznato, desio se hakerski napad na informacioni sistem Vlade i potpune obustave funkcionisanja platforme CEJN. U tih mjesec dana, od kraja avgusta pa do kraja septembra „Montefarm“ nije mogao obavljati nabavke jer smo u obavezi da sprovodimo postupke u skladu sa zakonskim odredbama putem pomenute platforme i to je u potpunosti onemogućilo hitnu nabavku citostatika i ostalih ljekova.

Krajem septembra usvojen je i rebalans budžeta za 2022. te smo na raspodjelu sredstava po ustanovama čekali još mjesec dana i upravo se u ta dva mjeseca pojavio zastoj u nabavci, a samim tim i distribuciji citostatika i svih ostalih, u tom trenutku, nedostajućih ljekova za potrebe JZU i naših apoteka.

Zašto tenderi nijesu na vrijeme prošle godine raspisani za ljekove neophodne onkološkim pacijentima? Kakva je sada situacija?

MARINOVIĆ: Javnosti smo već u nekoliko navrata pojasnili da je prethodna vlada 12. novembra donijela zaključak o proširenju Plana javnih nabavki ljekova za 43,16 miliona eura. Za taj iznos raspisan je bio tender kojim je sprovedena nabavka ljekova za potrebe sektora javnog zdravstva do kraja 2021. i za prvi kvartal 2022. Kako „Montefarmu“ nikada nije uplaćen taj novac, a za 2022. godinu budžetom je bilo predviđeno 76,54 miliona eura primorani smo bili da dobavljačima plaćamo od te svote.

Stoga, preostalo nam je bilo za nabavku ljekova i medicinskih sredstava za sve JZU i naše apoteke za naredna dva kvartala svega 30,38 miliona eura. Za taj iznos nemoguće je bilo planirati i raspisati iole ozbiljan polugodišnji, a kamoli godišnji tender i obezbijediti redovno snabdijevanje. Citostatici se obezbjeđuju na isti način, stoga je iz svega navedenog jasno zašto je, nažalost, došlo do zastoja i u njihovoj nabavci.

Iz Ministarstva zdravlja su saopštili da imaju u planu uvođenje nove liste ljekova u kojoj će pretežno biti generici. U tom resoru smatraju da će se na taj način napraviti uštede. Da li je to tako?

MARINOVIĆ: Nova, planirana lista ljekova po tzv. generici, a ne po zaštićenim nazivima, sasvim je realno očekivati da će nam omogućiti uštede i širu ponudu ljekova. Ljekovi pod zaštićenim nazivom su brendirani ljekovi, imaju svoju tradiciju, cijenu i ovlašćene distributere. Paralele ili tzv. zamjenski ljekovi su takođe registrovani ljekovi, ali sa povoljnijom cijenom.

Što suštinski pravi razliku između originalnog lijeka i zamjene?

MARINOVIĆ: Prema mišljenju naših farmaceuta i trodecenijskom iskustvu „Montefarma“, originalni lijek i paralela imaju isti generički naziv, samim tim i dejstvo, stoga ne vidimo razlog za insistiranje za nabavkom samo brendiranih ljekova.

Paralele su takođe prošle stroge kontrole, registrovane su i koriste se širom svijeta, pacijenti se uspješno liječe jer ni u mnogo razvijenijim i bogatijim državama ljekovi koji se decenijama koriste nijesu svi brendirani niti od istih proizvođača.

Iskustvo nam govori da je pandemija kovid-19 potvrdila u potpunosti efikasnost paralela, kada je bilo izuzetno teško obezbijediti određene medikamente, da su pacijenti uspješno liječeni npr. antibioticima od nekoliko različitih proizvođača, i brendiranih i onih koji to nijesu.

Što mislite o čestim situacijama kada ljekari pacijentima sugerišu da ni slučajno ne uzimaju zamjenu za lijek koji su im prepisali.

MARINOVIĆ: Mi nijesmo pozvani da komentarišemo sugestije i savjete ljekara. Kao što sam već pojasnio, naši farmaceuti, koji su upravo najpozvaniji da komentarišu sastav i dejstvo lijeka, imaju stav da je generika presudna u propisivanju terapije uz određeno poštovanje svake individue i moguće reakcije na lijek. Bilo da se radi o brendiranom ili paraleli, reakcije su moguće što je obavezno i navedeno u uputstvu za upotrebu svakog registrovanog lijeka.

I dalje postoje građani koji prave kućne zalihe ljekova kojima često istekne rok trajanja. Da li se dešavalo da Vam te ljekove sa prošlim rokom vrate?

MARINOVIĆ: Nažalost, ta konstatacija je u potpunosti tačna. Nerijetko našim farmaceutima građani predaju ljekove, i to desetine kutija, isteklog roka i oštećenih ambalaža, što mi snažno podržavamo da ne bi završavali kao običan otpad i štetili okolini. Iz apoteka se dopremaju u naše skladište gdje postoji poseban dio u kom se izdvojeno čuvaju takvi ljekovi.

Potom, u skladu sa zakonskim odredbama, prosljeđuju se ovlašćenoj firmi iz Bara – Hemosan koja ih kao medicinski otpad dalje šalje u Beč na uništenje. Kućne zalihe ljekova su očigledno uobičajene u našem društvu, međutim FZO konstantno vrši kontrolu propisivanja ljekova s ciljem da se svedu na minimum očigledne zloupotrebe ljekova.

Koliko kutija ljekova je izdato u prošloj godini i kojih tableta je najviše utrošeno?

MARINOVIĆ: Najveći promet ljekova bio je za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, antibiotika, antireumatika, anksiolitika (za smirenje).

Jedan od najčešće korišćenih ljekova za sniženje krvnog pritiska ,,monopril plus“. Iz našeg skladišta isporučeno je 81.013 kutija, ,,presolol“ 30 puta 50 miligrama u količini od 57.468 kutija, potom „hemomicin“ tablete 50.191 kutija. Zanimljiv podatak svakako se tiče ,,bromazepam“ tableta od 1,5 i tri miligrama kojih je ukupno isporučeno 68.775 kutija, odnosno potrošeno je više od dva miliona tableta ovog lijeka u 2022. godini, a da pri tome ne uzimamo u obzir i jačinu od šest miligrama i niz sličnih ljekova iz grupe takozvanih anksiolitika (ljekova za smirenje).

Ranije je predlagano da se umjesto tendera uvedu javni pozivi, kako bi se skratio cijeli postupak nabavke ljekova. Kakvo je Vaše mišljenje?

MARINOVIĆ: „Montefarm“ snažno podržava sve zakonske izmjene koje bi pojednostavile i ubrzale nabavke, a da se ne naruši transparentnost samih postupaka. U najvećem broju slučajeva kada nedostaju određeni ljekovi ili kasni njihova isporuka, razlog su duge procedure koje traju i do dva mjeseca. Naročito je problem izražen kod nabavke ljekova za liječenje rijetkih i teških oboljenja.

Ovi ljekovi su izuzetno skupi i do 46.000 eura za mjesečnu terapiju za samo jednog pacijenta. Ne nalaze se na listi ljekova i nabavka se vrši na osnovu odobrenja komisija Ministarstva zdravlja i FZO i to tek pošto odobrenje/rješenje stigne na adresu „Montefarma“. Nažalost, u tom slučaju pacijent mora čekati dok se sprovede procedura javne nabavke jer je lijek namijenjen isključivo njemu.

Planiranja nabavki ovih vrsta ljekova ne mogu se ni na koji način vršiti jer su u pitanju ljekovi za rijetka i teška oboljenja i ne može se unaprijed znati da li će nekom biti potreban ili ne, ali nabavka mora biti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i upravo tu je potrebno hitno intervenisati od strane viših, nadležnih institucija.

Da li je budžetom za narednu godinu obezbijeđeno dovoljno novca za ljekove?

MARINOVIĆ: S obzirom da je budžet usvojen 27. decembra i da očekujemo, u zakonskom roku, donošenje odluke Fonda za zdravstveno osiguranje koliko sredstava će biti opredijeljeno po ustanovama javnog zdravstva, tek tada ćemo imati jasnu sliku i projekciju snabdjevenosti ljekovima, medicinskim sredstvima i potrošnom materijalu u ovoj godini.

Realni planovi potreba „Montefarma“ za ovu godinu dati su na uvid Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje i tiču se samo apoteka koje posluju u našem sastavu, dok su sve poslale svoje projekcije. Čvrsto vjerujemo da će se budžetom za ovu godinu opredijeliti dovoljno novca za nesmetanu nabavku i distribuciju ljekova i medicinskih sredstava, kako za onkološke tako i za sve druge pacijente.

Napominjem ovom prilikom da procjenu potreba onkoloških pacijenata koji primaju terapiju na Institutu za onkologiju KCCG, radi upravo KCCG i nadležnima šalje na uvid.

Tagovi