Ustavni sud je u prethodne dvije godine, iako u nepotpunom sastavu, riješio više predmeta nego što je primio, čime je značajno smanjen ukupan zaostatak neriješenih predmeta, saopšteno je iz tog suda
Iz Ustavnog suda su kazali da su na njihov rad u prethodnoj i ovoj godini dominantno uticale dvije okolnosti, od kojih se prva odnosi na prestanak funkcije četvoro sudaja, usljed ispunjenja uslova za starosnu penziju.
Oni su kao drugu okolnost naveli konstantan priliv predmeta, posebno onih koji se odnose na nadležnost Ustavnog suda da odlučuje o ustavnoj žalbi, zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava.
„Pored nedostatka kapaciteta koji se odnosi na popunjenost sudijskih mjesta dodatna otežavajuća okolnost je i činjenica da je tokom cijelog perioda i Služba suda radila sa znatno smanjenim brojem izvršilaca u odnosu na broj predviđen aktom o sistematizaciji“, istakli su iz Ustavnog suda.
Kako se navodi, zahvaljujući posvećenom radu sudija i Stručne službe, Ustavni sud je, tokom cijelog perioda, nastojao da predmete rješava u razumnom roku, dajući prioritet onima iz ranijih godina.
„Rezultat ovakvog pristupa, i pored toga što se rad u Ustavnom sudu odvijao u nepotpunom sastavu, jeste da je na kraju prethodne, a posebno tekuće godine riješen veći broj predmeta nego što je primljeno. Pritom je smanjen i ukupan broj predmeta koji su u narednu godinu prenijeti kao nezavršeni“, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da Ustavni sud, već nekoliko godina ukazuje na opterećenost velikim brojem predmeta, posebno izjavljenih ustavnih žalbi i predloga i inicijativa za ocjenu ustavnosti zakona.
Iz Ustavnog suda su kao razloge za takvo stanje, kada je riječ o predmetima iz oblasti apstraktne kontrole, naveli, sa jedne strane, u Ustavom široko utvrđenom pravu na podnošenje inicijative, prema kojem svako fizičko i pravno lice može osporiti ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost bilo kojeg drugog propisa i opšteg akta.
„S druge strane, obimna zakonodavna aktivnost, kojom se pravno uređuju oblasti koje su od interesa za život i rad, kako građana, tako i pravnih lica i drugih subjekata, u prethodnom periodu, nastavila se tokom prošle i ove godine“, dodaje se u saopštenju.
Ustavni sud je, kako se navodi, prošle godine primio 1.344 predmeta po svim nadležnostima.
„Od toga 1.220 ustavnih žalbi, 48 predmeta za ocjenu ustavnosti zakona, 71 predmet za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i opštih akata, jedan predlog za rješavanje sukoba nadležnosti i četiri žalbe u izbornim sporovima“, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je prošle godine održano 14 sjednica Ustavnog suda, 15 sjednica Prvog vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama i osam sjednica Drugog vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama.
Održane su i dvije sjednice Trećeg vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama i 14 sjednica Vijeća za rješavanje procesnih pretpostavki za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama, na kojima je riješeno 1.498 predmeta.
„Među riješenim predmetima su 1.433 predmeta u postupku po ustavnim žalbama, 59 predmeta iz oblasti apstraktne kontrole (18 zakona i 41 drugih propisa i opštih akata), tri izborne žalbe i tri sukoba nadležnosti“, precizira se u saopštenju.
Kako se navodi, u predmetima po ustavnim žalbama Ustavni sud je donio 1.094 odluke, što čini 77 odsto ukupno riješenih predmeta.
„Odbacivanjem je riješeno 326 predmeta, odnosno 22 odsto, dok je u 13 predmeta, odnosno jedan odsto, obustavljen postupak po ustavnoj žalbi“, dodaje se u saopštenju.
Iz Ustavnog suda su rekli da su, analizirajući meritorne odluke sa stanovišta ishoda postupka, prošle godine donijete 133 odluke kojima je ustavna žalba usvojena i utvrđena povreda ljudskog prava i slobode, što predstavlja devet odsto od ukupnog broja riješenih, odnosno 12 odsto od broja ustavnih žalbi koje su meritorno riješene.
Prema njihovim riječima, u preostalom 961 predmetu, u postupku po ustavnim žalbama, donijete su odluke kojim se ustavna žalba odbija kao neosnovana.
Iz Ustavnog suda je saopšteno da su u ovoj godini primili 1.078 predmeta po svim nadležnostima.
„Od toga 976 ustavnih žalbi, 32 predmeta za ocjenu ustavnosti zakona, 41 predmeta za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i opštih akata, dva predloga za rješavanje sukoba nadležnosti i 27 žalbi u izbornim sporovima“, pojašanjava se u saopštenju.
Navodi se da je održano osam sjednica Ustavnog suda, 13 sjednica Prvog vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama, 11 sjednica Drugog vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama.
„Održano je i 13 sjednica Vijeća za rješavanje procesnih pretpostavki za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama, na kojima su riješena 1.652 predmeta“, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, među riješenim su 1.613 predmeta u postupku po ustavnim žalbama i 39 predmeta iz ostalih nadležnosti.
„Uprkos otežanim uslovima rada, Ustavni sud Crne Gore u ovoj i prethodnoj godini, primio ukupno 2.422 predmeta, a riješio 3.150 predmeta, čime je ukupni zaostatak neriješenih predmeta značajno smanjen“, naglašava se u saopštenju.
Iz Ustavnog suda su ukazali da je od 3.150 odluka koje su donijete tokom dvije godine, u 3.134 predmeta odluka donijeta jednoglasno, a u 16 većinom glasova.