Društvo

VRHOVNI SUD ĆE PRATITI PROCES IZMJENA ZAKONA O ODUZIMANJU IMOVINE, STRAHUJU OD NEEFIKASNE PRIMJENE

Autor Mia Radulović Izvor MINA

Iz Vrhovnog suda kazali su da su se u javnosti čuli stavovi da predstavnici sudstva nisu dostavljali primjedbe, odnosno da sudije nisu dale doprinos stručnoj raspravi prilikom izrade Zakona.

Izvor: MONDO/Mia Stanković

Vrhovni sud nastaviće intenzivno da prati dalji proces izmjena i dopuna postojećeg Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, imajući u vidu da je to pitanje od izuzetnog značaja za vladavinu prava i zaštitu i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, poručili su iz te institucije.

Iz Vrhovnog suda kazali su da su se u javnosti čuli stavovi da predstavnici sudstva nisu dostavljali primjedbe, odnosno da sudije nisu dale doprinos stručnoj raspravi prilikom izrade Zakona.

Oni su podsjetili da su predstavnici sudstva učestvovali u Radnoj grupi za izradu Zakona i dali aktivan doprinos.

Saopšteno je da je Vrhovni sud krajem novembra organizovao okrugli sto “Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u kontekstu zaštite prava na imovinu”.

Kako se navodi, na okruglom stolu usvojeni su zaključci koji korespondiraju sa mišljenjem Evropske komisije, a koja je ukazala na ozbiljne rizike i izazove u fazi implementacije propisa ukoliko zakon bude usvojen u ovoj verziji.

“Sudije su tom prilikom, između ostalog, istakle snažnu rezervu po pitanju predloženog načina djelotvornosti i efikasnosti postupka”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su sudije ukazale i na činjenicu da je dosadašnja praksa pokazala da nadležni državni organi nijesu u dovoljnoj mjeri primjenjivali odredbe tog Zakona, i sugerisale da se predvidi oduzimanje imovinske koristi od lica koje je u bjekstvu.

“Sudije su upozorile i na preplitanje krivičnog i građanskog postupka, ocijenivši da predviđeni dualitet procedure može dovesti do neefikasne primjene zakona, i da je otvoreno pitanje djelotvorne pravne pomoći u građanskom postupku”, kazali su iz Vrhovnog suda.

Oni su naveli da je na okruglom stolu zaključeno da djelotvorno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje je zasnovano na evropskim standardima i najboljim praksama, predstavlja snažan mehanizam u borbi protiv svih oblika kriminaliteta.

U zaključcima se navodi i da je u dosadašnjoj sudskoj praksi ostvaren napredak u pogledu bilansa rezultata u predmetima trajnog i privremenog oduzimanja imovinske koristi, koji je potrebno dalje unapređivati.

Sudije su, kako se navodi, obaviještene o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i istakle su snažnu rezervu prema pitanjima djelotvornosti i efikasnosti postupka koji bi bio na predviđeni način revidiran.

Na okruglom stolu zaključeno je i da Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelanošću, koji je na snazi, predstavlja solidan osnov da se imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću trajno oduzme od osuđenog lica.

“Ali da u praksi nadležnih državnih organa nije došlo do primjene odredbi tog zakona, odnosno instituta proširenog oduzimanja imovinske koristi, u dovoljnoj mjeri”, dodaje se u saopštenju.

Zaključeno je i da bi postojeće odredbe Zakona trebalo izmijeniti na način da se predvidi oduzimanje imovinske koristi od lica koje se nalazi u bjekstvu, ili kada postoje okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

Dodaje se da bi postojeće odredbe Zakona trebalo izmijeniti i na način da se izmijene uslovi za pokretanje finansijske istrage u pogledu nižeg stepena sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, i da se uskladi katalog krivičnih djela iz člana dva tog zakona sa Direktivom Evropske unije.

Na okruglom stolu, kako se navodi, zaključeno je i da Nacrt zakona, predviđa proceduru u okviru krivičnog postupka do potvrđivanja optužnice za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, a nakon toga nadležnost suda u parničnom postupku.

U Vrhovnom sudu smatraju da takav dualitet procedure može dovesti do neefikasne primjene zakona.

Oni su kazali da se s tim u vezi, naročito otvaraju pitanja primjene Zakona o parničnom postupku, Zakona o međunarodnom privatnom pravu i operativne i djelotvorne pravne pomoći, koja je više izražena u krivičnim, nego u građanskim stvarima.

“Vrhovni sud nastaviće intenzivno da prati dalji proces izmjena i dopuna postojećeg Zakona, imajući u vidu da je to pitanje od izuzetnog značaja za vladavinu prava i zaštitu i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda”, zaključuje se u saopštenju.