Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever kazala je da su novinari kamen spoticanja mnogim političkim moćnicima, biznismenima i društvenim akterima koji, kako je navela, posežu za svakakvim mjerama kako bi ih “ušutkali”.
Novinari i novinarke sve više su izloženi napadima, prijetnjama i zastrašivanjima, a smjernice za procjenu rizika tokom izvještavanja su korak naprijed u obezbjeđivanju i zaštiti njihove sigurnosti, poručeno je na konferenciji “Izazovi novinarstva: Kamen spoticanja za demokratiju”.
Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever je rekla da su novinari sve više izloženi napadima, prijetnjama i zastrašivanjima i da svi zajedno moraju raditi na zaštiti njihove sigurnosti.
“Odgovornost moraju podijeliti i poslodavci u medijskim kućama koji moraju osigurati zaštitu novinara, bar osnovnu, kao što je procjena rizika, osiguranje opreme, plan pokrivanja rizičnih događaja, psihološka pomoć, a da ne govorimo o pomoći prilikom izvještavanja sa kriznih područja poput Ukrajine”, poručila je Sever na konferenciji koju su organizovali švedski medijski institut FOJO i Sindikat medija Crne Gore (SMCG).
Ona je kazala da sindikalna udruženja treba zajednički da se bore kako bi se uspostavio sistem zaštite novinara na nacionalnom nivou.
“Zaštita sigurnosti novinara, njihovih radničkih prava, osiguranje egzistencijalne sigurnosti, važno je kako bi osigurali slobodu izvještavanja i slobodu novinarstva”, poručila je Sever.
Ona je kazala da je finansiranje medija vrlo upitno, navodeći da treba pronaći sistem održivog finansiranja kako bi osigurali nezavisnost i slobodu rada novinara.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da je ekonomsko-socijalni položaj novinara u Crnoj Gori ugrožen rastućom inflacijom, kao i preopterećenošću medijskih radnika u protekle tri godine zbog koronavirusa, lokalnih i globalnih političkih dešavanja.
“Ali i zbog toga što danas svi činioci društvenog života ulažu u PR. Svakodnevno smo bombardovani velikom količinom materijala i novinari imaju dosta posla da razluče bitno od nebitnog i da objave ono što je prava vijest, a ne klasična propaganda”, dodao je Kračković.
On je rekao da najveći broj novinara u Crnoj Gori prima platu ispod ili na nivou prosječne, dodajući da će se boriti da se to promijeni.
“Samo ekonomski nezavisan i zadovoljan novinar može obavljati posao profesionalno, u suprotnom je lak plijen raznih centara moći, što dovodi do cenzure i autocenzure”, istakao je Kračković.
On je rekao da je posljednjih godina ugrožena bezbjednost novinara, i apelovao na nadležne da se pozabave rješavanjem nerasvijetljenih slučajeva napada na novinare.
“Političari i zvaničnici u Crnoj Gori moraju neselektivno osuđivati napade na medije bez obzira da li im se izvještavanje sviđa ili ne”, poručio je Kračković.
On je najavio da će SMCG uskoro predstaviti smjernice za bolju zaštitu novinara od mogućih napada.
“Te smjernice će dati predloge kako da izvještavamo i pazimo kada izvještavamo sa događaja visokog rizika, kao što su demonstracije, protesti, prirodne katastrofe, zdravstvene krize, kako da se novinari bolje zaštite od onlajn prijetnji, posebno novinarke, zaštite ili smanje rizik od napada tokom izvještavanja”, rekao je Kračković.
On je ukazao na evidentan rast uticaja društvenih mreža koje se često koriste za razne kampanje dezinformacija, i sve veći broj instant portala koji se koriste u političke svrhe ili za širenje lažnih vijesti i političku propagandu.
“To su izazovi sa kojima se medijska zajednica mora suočiti. Vjerujem da je značaj objektivnog i nezavisnog novinarstva zbog svega ovoga danas veći nego ikada prije, jer ono mora prevladati nad ovim negativnim pojavama”, poručio je Kračković.
Generalni direktor Direktorata za medije Ministarstva kulture i medija, Neđeljko Rudović, rekao je da taj resor, u saradnji sa medijskim asocijalicama i nevladinim organizacijama, priprema prvu medijsku strategiju u Crnoj Gori, ali i regionu, kao i set novih medijskih zakona.
“Cilj nije forma niti štrikovi koje očekujemo, nego da suštinski napravimo iskorake regulative, odnosno ambijentu za rad novinara i afirmaciju novinarstva u Crnoj Gori”, rekao je Rudović.
On smatra da Crna Gora iz više razloga može da se pohvali svojim novinarima i novinarstvom, uz sve slabosti koje imamo kao društvo.
“Prvi razlog je što Crna Gora ima specifičnost jer ima veoma snažno nezavisno novinarstvo i snažne uticajne NVO. Oni su ti koji su u Crnoj Gori, u periodima teških političkih kriza, kada se nije naziralo da će Crna Gra ostvariti kvalitativne promjene u pravcu istinskog pridruživanja evropskim zapadnim demokratijama, garantovali da će se to ipak desiti”, naveo je Rudović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ako želi da suštinski uđe u društvo zapadnih demokratija mora još više jačati, snažiti i podsticati profesionalno i nezavisno novinarstvo i organizacije civilnog društva.
Kako je rekao Rudović, druga okolnost koja je u Crnoj Gori važna jeste da su među najčitanijim i najuticajnijim medijima tradicionalni mediji.
On je kazao da se crnogorski mediji nalaze u vrlo teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji, da postoje brojni nerazriješeni slučajevi napada na novinare, prijetnje, kao i da je sigurnost poslenika javne riječi ugrožena.
“Ako neko želi da drži novinare u strahu da ne bi radili svoj posao i budu “poslušni”, služe se raznim mehanizmima kao što su prijetnje i nasilje nad novinarima. Crnogorsko društvo mora naći način da se izbori sa tim”, poručio je Rudović.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema kada je riječ o izazovima novinarstva je širenje govora mržnje i dezinformacija, odnosno pokušaja da se “uguši” novinarstvo.
“Mnogi centri moći svoje bogatsvo i finansije koriste za to da propaganda mašinu iskoriste da tu moć ili zadrže ili steknu još veću, a na taj način trpi profesionalno i etičko novinarstvo, što je globalna društvena opasnost”, rekao je Rudović.
Lars Talert iz švedskog medijskog instituta Fojo kazao je da je bezbjednost mnogo širi koncept od šlemova i pancira, i da je na neki način povezana sa svim što novinari rade ne samo u ratnim zonama, nego u svim državama.
On je, govoreći o tome šta je potrebno da novinarstvo bude održivo, rekao da se to ne odnosi samo na ekonomsku ili održivost životne sredine, već se i na društvenu održivost u redakcijama i medijskim organizacijama.
“Tu su dobri uslovi rada suštinski. Kao menadžeri, odgovorni smo za blagostanje naših zaposlenih. Ali nemojmo zaboraviti da smo takođe odgovorni i da vodimo računa o sebi”, rekao je Talert.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković kazala je da je i dalje aktuelna jasna i oštra podijeljenost medijske zajednice, uz uvažavanje različitih uređivačkih politika i tržišne utakmice.
“Evidentni problem koji se, osim toga, ogledaju u nejednakoj samoregulaciji, slučajevima kršenja kodeksa novinara, nezavidnoj ekonomskoj situaciji u medijima, opterećuju medijsku scenu, istovremeno i cjelokupnu crnogorsku javnost”, ocijenila je Mijušković.
Kako je navela, u turbulentnim dešavanjima su važnost i uticaj medija na društveno-političke procese bili veoma izraženi.
Ona je naglasila da novinari i medijski djelatnici treba da budu zaštićeni od bilo koje vrste pritiska i napada, a da se dešavalo da su ometani u poslu, vrijeđani i napadani tokom izvještavanja sa javnih mjesta, te da im je prijećeno i putem društvenih mreža.
Mijušković smatra da treba osnažiti djelovanje Komisije za praćenje i istrage napada na novinare, prekinuti praksu nosilaca javnih ovlašćenja i političara da prijete otkazima, gašenjem medija i ugrožavanjem medijskim sloboda i podstiču atmosferu netrpeljivosti novinara i redakcije zbog nezadovoljstva izvještavanjem.
“S tim u vezi treba ojačati mehanizme pritužbi na rad medija, medijskih ombudsmana i samoregulatronih tijela”, dodala je Mijušković.
Član Komisije za novinarsku etiku Ukrajina Oleg Khomenok, je na panelu perspektiva medija u izazovnim vremenima: Rat dezinformacijama refleksija istok-zapad, kazao da u toj državi prisutno širenje dezinformacije i sa ruske i sa ukrajinske strane, čiji je cilj da mobilišu društvo i podstaknu na neke radnje.
On je rekao da se za borbu protiv širenja dezinformacija primjenjuju sudski mehanizmi koji omogućavaju da se prekine emitovanje određenih medija, kao i da Vlada aktivno sarađuje sa društvenim organizacijama koje su usmjerene na suprotstavljanje dezinformacijama.
Direktor Asocijacije za nezavisne medije Moldavije Petru Macovei kazao je da je ta država u centru dezinformacionih aktivnosti ruske propaganda, zbog svog geografskog položaja, ali i zbog toga što, kako je naveo, Rusija ne može da prihvati da su države koje su nekada bile dio Sovjetskog saveza same biraju svoj put.
“Zadnjih 30 godina je ruski uticaj prisutan i kriza pokazuje da se samo pojačava. Sve metode ruske dezinformacije su prisutne u Moldaviji, jer od kada je postala nezavisna država nije uspjela da zaštiti dezinformacioni prostor”, naveo je Macovei.
On je istakao da su društvene mreže glavni kanali za širenje dezinformacija, a da su osnovni izvor uglavnom proruski političari.
Macovei je kazao da je primijetio da i u Crnoj Gori postoje neki proruski mediji koji šire dezinformacije.
Urednik u redakciji za provjeru činjenica Raskrinkavanje.me Darvin Murić rekao je da nije novost da u Crnoj Gori postoje proruski mediji i portali koji otvoreno podržavaju agresiju na Ukrajinu i često plasiraju dezinformacije.
On je rekao da je u Crnoj Gori problem dezinformacija znatno manji jer veće i relevantne redakcije ne podliježu takvim uticajima.
Murić je kazao da su i u Crnoj Gori najuticajniji izvori dezinformacija najčešće političari, i da teško građani mogu izmisliti neku aferu
Sagovornici su saglasni da je problem što se dezinformacije šire mnogo brže nego one informacije koje ih opovrgnu, i da je medijska pismenost veoma važna kako bi građani umjeli da filtriraju informacije i razvijati kritičko razmišljanje.
Novinarka iz Srbije Jelena Zorić je, na panelu o ugrožavanju bezbjednosti novinara, kazala je da su proteklih deceniju novinari u državama regiona na meti, posebno u Srbiji i Crnoj Gori.
“Postoji tradicija napada i zločina nad novinarima, koji inače rade u javnom interesu i insistiraju na poštovanju institucija, ali i tradicija nerješavanja tih napada”, navela je Zorić
Dušica Tomović iz Balkan Investigative Reporters Network (BIRN) rekla je da se metodogija napada i prijetnji novinarima mnogo promijenila, da su napadi sve češće dešavaju u digitalnom svijetu, a da redakcije medija nijesu svjesne koje su opasnosti i na koji način se ugrožava rad novinara.
Ona smatra da se na ovaj problem može uticati tako što bi se propisale procedure pravila ponašanja u redakcijama, mogućih situacija u kojima će posao biti ugrožen, i da svak načelno da zna kako da ponaša i da reaguje.
Tomović, koja je istraživačka novinarka, kazala je da se osjeća sigurno i da u Crnoj Gori problem bezbjednosti novinara nije toliko izražen, navodeći da su napadi na novinare nekada zloupotrebljavani.
Marijana Camović Veličković iz SMCG kazala je da u toj sindikalnoj organizaciji pripremaju smjernice za procjeni rizika, kako bi pitanje bezbjednosti novinara stavili na vrh agende kod poslodavaca.
Ona je rekla da se posljednjih godina povećao broj napad na novinare, ali da se preselio na onlajn /online/ sferu, ali i na javna okupljana koja se dešavaju.
“Redakcije treba da imaju smjernice kako da se novinari ponašaju u određenim situacijama, da budu obučeni i sami sebi pomognu”, navela je Camović Veličković.
Član Komisije za istrage napada na novinare Dalibor Tomović kazao je da je rad tog tijela o dugo opstruiran, ali da su tek sada počeli da dobijaju podatke koji nijesu zatamnjeni i uspostavili mnogo bolju komunikaciju sa državnim organima.
On je rekao da Komisiju, ali i crnogorsko društvo, opterećuju stari slučajevi koji su neriješeni, kao što su ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, pokušaj ubistva novinara Tufika Softića, napadi na Oliveru Lakić, te da ne ohrabruje da će se doći do napadača i nalogodavaca zločina.
Tomović je kazao da se nada da će Komisija, u saradnji sa stranim ekspertima, da pogleda još jednom sve te predmete i procijeni da li su oni “mrtvi”i da li ima šanse da se u njima nešto novo nađe.
Camović Veličković je ocijenila da nema dovoljno političke volje da ta Komisija proradi, ali da ona treba da postoji u obliku u kome sada radi i da Vlada treba više da stoji iza nje.