Mala Gospojina se praznuje uz brojne običaje, u većini mjesta se održavaju vašari i proslave.
U narodu se Mala Gospojina slavi uz živopisne običaje, uglavnom posvećene rađanju. Veoma je cijenjen praznik kod našeg naroda, a u većini mjesta održavaju se vašari i druge svečanosti, proslave i molitve. Na Malu Gospojinu mnogi planiraju i ugovaraju svadbe i vjenčanja, jer, prema predanju, ona mladencima, vjerenim, i vjenčanim na ovaj dan daruje posebnu blagoslov.
Jesenje svadbe od davnina, počinjale su od Male Gospojine. U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i setvom ozimnih useva. U to vrijeme, priređivane su i razne stočarske svečanosti. Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cijele godine ostati svježa pa se zato ostavljaju za nasad, pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.
Vjeruje se da ako na praznik bude vedro, bez oblaka i ako se vidi Sunce tokom većeg dijela dana, vjeruje se da će jesen i zima biti blage. Na Malu Gospojinu, isto kao i na Veliku, prema narodnom vjerovanju, postoje i određene zabrane. Žene tako ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove.
Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama. Sjutra navodno nije dobro ni započinjati nikakve nove poslove, već to treba odložiti za neki od narednih dana. Mala Gospojina spada u red Bogorodičnih praznika i nepokretan je, što znači da ima fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.
Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), kao i oni koji obiljeležavaju sjećanje na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.