Društvo

KORISTITE IH U SVAKODNEVNOM GOVORU?! Ne znate odakle vode porijeklo?

Autor Kristina Radović

Naš jezik je specifičan po mnogo čemu, pored padeža, akcenata, promjenjivih i nepromjenjivih vrsta riječi, sastavljen je od mnoštva riječi koje vode strano porijeklo kao što su: anglicizmi, turcizmi, germanizmi...

Izvor: MONDO

U ovom tekstu ćemo vam predstaviti par pozajmljenica, neke će vas ostaviti bez riječi.


KEŠ
Maternji jezik je bogat brojnim sinonimima, tako da ih za ovu riječ ima mnogo, ali ovu riječ smo preuzeli iz engleskog jezika, a njen izvorni oblik je CASH.


BRAK
Naš narod voli da kaže ,,brak nije igra“! Dok na turskom ovako izgovorena riječ znači pustiti, kod nas ima značenje povezanosti, a sama riječ brak potiče iz ruskog jezika.


LAMPA
Prva asocijacija na ovu riječ je svjetlost, nezaobilazan detalj svake dnevne sobe, kažu za nju da je najkorisniji ukras. Lampa potiče iz francuskog jezika, a izvorno glasi LAMPE.


GIPS
Ne rado korišten i ne rado spominjana riječ kod nas, asocira na povredu i na bol. Vodi porijeklo iz grčkog jezika, a na grčkom se kaže HIPSO.


ČARAPA
Obično idu u paru, a kad mašina jednu ,,proguta“ nastane haos. Ova riječ potiče iz turskog jezika, kao i veliki broj riječi u našem jeziku. Ova tvrdnja se može opravdati činjenicom da smo bili više od pet vjekova pod njihovom vlašću. Na turskom se izgovara ČORAP.


BALKON
Omiljeno mjesto za ispijanje prve jutarnje kafe, kao i odmor tokom vrelih ljetnjih dana, nastala je iz italijanskog jezika, a italijani kažu BALKONE.


ULJE
Nezaobilazna namirnica svake kuhinje, a neki kažu da je danas precijenjeno. Ova riječ vodi porijeklo od izumrlog jezika, dakle latinskog, iako se taj jezik sada koristi najviše u naučne svrhe, kod nas se ova riječ odomaćila.

NASLOV
Glavno oružje svakog novinarskog teksta, a nekima i jedino što pročitaju. Naslov potiče iz češkog jezika.


MAČKA
Najčešći kućni ljubimci su psi i mačke. Ova riječ nam dolazi iz mađarskog jezika, a oni kažu EGMAČKA.


OPŠTINA
Opština pripada, vjerovali ili ne, crkvenoslovenizmima, tačnije srpskoslovenskog je karaktera.


Ovo su samo neke od preuzetih riječi, njihov tačan broj je nemoguće utvrditi. Na kraju, moramo se zapitati da li drugi koriste neke naše riječi?

Tagovi