Broj odobrenih bolovanja u prošloj godini je u porastu u odnosu na prethodne, strah javnosti da je došlo do ozbiljnih zloupotreba je opravdan i potreban je sveobuhvatan i konkretan odgovor sistema na bilo kakve manipulacije, kazali su gosti emisije “Naglas” na TVCG.
Vukosava Pejović iz FZO je rekla da su u latentnom porastu bolovanja, pa samim ti i porast materijalnih izdataka Fonda prema poslodavcima po tom osnovu.
Kako je navela, u prošloj godini imamo izgubljeno milion i 369 dana bolovanja, uz to 17.000 slučajeva pojedinačno otvorenih bolovanja, mada po Monstatu imamo 188.000 zaposlenih.
“U 2020. godini imamo znatno manje slučajeva, mada je bio i manji broj zaposlenih. Na 176.000 zaposlenih bilo je 13.000 otvorenih slučajeva” poručila je Pejović.
Fond je, kako je navela, isplatio 5.600.000 eura poslodavcima 2015. godine, onda je uslijedio porast izdataka i sada se došlo do 6.600.000 eura.
Kako je rekla dr Vjera Bojović – specijalista medicine rada iz Nikšića, informatički sistem opominje doktore da je odobreni rok od 30 dana prekoračen pa se mora dati obrazloženje zašto je došlo do produženja.
“Svakodnevno se izdaje veliki broj bolovanja, sa komisije se opet pacijenti vraćaju da zaključimo bolovanja i napišemo doznake. Imamo dnevno po desetak pacijenata pa zaista govorimo o velikom broju”, konstatovala je Bojović.
Ona je kazala da iskusan ljekar lako vidi ako je neko došao s namjerom da obmane ljekara.
“Pravila je potrebno sveobuhvatno primjenjivati”, rekla je Bojović.
Član prvostepene Ljekarske komisije, dr Marinko Paunović je rekao da su posebno postkovid komplikacije važne, i da pacijenti dolaze sve češće. On je naveo da su imali povećan broj pacijenata u posljednje vrijeme, i imali su dva sastanksa sa predtstavnicima Ministarstva zdravlja.
“Dobili smo saglasnost da se pri Kliničkom centru formira konzulijum ljkekara koji će davati mišljenja i tumačiti postkovid bolovanja”, kazao je Paunović.
Lidija Pejović iz Unije slobodnih sindikata je rekla da USS osuđuje sve zloupotrebe bolovanja, te da su posljedice takve iz ugla siindikata da se na zaposlene sruči dodatan posao, bez veće plate. Ona je rekla da je problem u tome što ljudi rade pod stresom i pritiskom.
“Bojim se da će broj opravdanih bolovanja rasti, a mislim da u ovom vremenu imamo manje neopravdanih bolovanja”, kazala je Pejović.
Filip Lazović iz Unije poslodavaca je rekao da poslodavci moraju da poštuju zakon. On navodi da smo svjedoci da se sistem uređen zakonom pretvorio u sopstvenu suprotnost.
“Ostvarivanje prava kada je to osnovano niko ne dovodi u pitanje. Ali doživjeli smo da se govori o tome da se to pravo zloupotrebljava. Već 20 godina se govori da je to ozbiljan problem poslodavaca a na žalost, moramo reći da dosad nismo imali neki sveobuhvatan odgovor sistema”, kaže lazović.
On kaže da nije publikovano da je neko snosio odgovornost zbog lažnih bolovanja.
Lazović ističe da su na ovaj problem ukazivali u posljednje vrijeme iz Javnog servisa iz Plantaža.
“Najnoviji primjer je zaposleni u jednom crnogorskom preduzeću, on je na bolovanju a u međuvremenu je na crno zaposlen kod drugog poslodavca i raspituje se kod još jednog poslodavca o tome da li poštje odredbe iz programa Evropa sad. A za svo to vrijeme neki ljekar govori da on ispunjava uslove za bolovanje”, kazao je Lazović.
Paunović je rekao da ljekari nijesu istražitelji i inspektori, i nijesu specijalisti za društvene mreže.
“Ali sveukupnim, koordiniranim naporima, možemo ovaj problem svesti na mininum”, kazao je Paunović.
Predstavnik Plantaža Marija Gašović rekla je u telefonskom uključenju da su tražili od nadležnih institucija da se jedan broj odobrenih bolovanja preispita. Sva sporna bolovanja, kako je rekla, otvorena su početkom novembra, nakon promjena u menadžmentu, i to u roku od 15 dana.
“Nadam se da ćemo uskoro dobiti neke odgovore. Nama jedino ostaje da ukažemo na sporne slučajeve i da tražimo reakciju nadležnih instituicija a mi sami nemamo mogućnost da ispitujemo. To sve stvara problem za kompaniju”, rekla je Gašović.
Ako se zloupotrebe dokažu, kako je navela, onda poslodavac ima pravo da otkaže ugovor o radu.
“Nije nam namjera da vršimo pritisak na javne institucije, neko da se utvrde sve činjenice”, podvukla je Gašović.