Bezbjednost novinara u Crnoj Gori ugrožena je fizički, ali sve ćešće i u online prostoru, pa se stiče utisak da nigdje nijesu bezbjedni, kazala je istraživačica Sindikata medija Crne Gore Bojana Konatar i pozvala vlast da obezbijedi da rad u medijima bude bezbjedan.
Ona je navela da je socio-ekonomski položaj novinara i drugih medijskih radnika u Crnoj Gori i dalje na jako niskom nivou.
“Zarade su ispod prosječnih na nivou države, česta su kašnjenja, zaposleni u medijima rade prekovremeno, vikendima, u toku praznika, a ne dobijaju nadoknadu za to”, rekla je Konatar agenciji MINA.
Konatar je kazala da SMCG brinu i česti i izraženi pritisci na novinare, uglavnom od urednika, ali sve češće i od struktura koje su van redakcije.
Ona je istakla da je istraživanje “Socio-ekonomski položaj medijskih radnika u Crnoj Gori” pokazalo da 37 odsto anketiranih tokom rada osjeća neku vrstu političkog miješanja ili pritisaka.
“U poređenju sa prethodnim godinama, socio-ekonomski položaj je čak i gori, jer iako su plate ostale na istom nivou pritisci su se povećali i doveli do toga da je rad u medijima često ispod svakog nivoa neophodnog za dostojanstven rad”, rekla je Konatar.
Konatar je navela da je država pokušala da sanira dio posljedica od pandemije, nudeći direktnu i indirektnu novčanu pomoć medijima u iznosu od 2.5 miliona EUR, koje nijesu stigle do zaposlenih.
“Dakle, iako je bilo prostora da se položaj zaposlenih unaprijedi, poslodavci to nijesu učinili. Situacija je trenutno najgora u lokalnim javnim emiterima, gdje plate kasne i po nekoliko mjeseci, kao i u portalima gdje se radna prava najslabije poštuju”, istakla je Konatar.
Ona je ocijenila da je situacija još i gora kada je u pitanju bezbjednost novinara.
Konatar je navela da su se u Crnoj Gori, u prethodne dvije godine, dogodila 42 slučaja napada, prijetnji i pritisaka na novinare i druge medijske radnike, dok su 2019. godine registrovana tri takva slučaja.
“Bezbjednost novinara ugrožena je i fizički, kada su na radnom zadatku, ali sve ćešće i u online prostoru, pa se stiče utisak da novinari nigdje nijesu bezbjedni”, rekla je Konatar.
Kako je kazala, porast online prijetnji i uznemiravanja novinara naročito je izražen u posljednje dvije godine, a bilo je slučajeva da se nakon online prijetnji ugrožavanje novinara nastavi i u “realnom” okruženju.
Ona je ocijenila da kokmpleksna situacija na medijskoj sceni zahtijeva pristup na više nivoa.
Konatar je rekla da se od zaposlenih u medijima, a prije svega od novinara i drugih medijskih radnika mora zahtijevati veći stepen solidarnosti.
"Iako se uređivačke politike medija razlikuju, problemi zaposlenih u svim medijima u Crnoj Gori su, nažalost, jednaki”, ocijenila je Konatar.
Zato je, kako je dodala, važno da se zaposleni u medijima edukuju, da jačaju svoj profesionalni integritet i da štite profesiju.
Ona je istakla da vlasnici i menadžeri medija mogu unaprijediti trenutnu situaciju time što neće koristiti tužbe zbog povrede prava ličnosti (kleveta i uvreda) da se obračunavaju sa konkurencijom.
Konatar je kazala da podaci SMCG ukazuju da se te tužbe često koriste upravo za ekonomsko iscrpljivanje konkurencije.
Ona je navela da vlasnici i menadžeri moraju raditi i na profesionalizaciji i usavršavanju zaposlenih i omogućiti im da rade u dostojanstvenim uslovima.
“Na kraju, od vlasti se očekuje da obezbijede ambijent u kome će rad u medijima biti bezbjedan a u kome će sloboda biti zagarantovana. To se može postići i izmjenom postojećih zakonskih rješenja, te usvajanjem nove Medijske strategije”, rekla je Konatar.
Konatar je kazala da su među ključnim izmjenama one koje se tiču Krivičnog zakonika, a koje je SMCG, sa Akcijom za ljudska prava i osam drugih nevladinih organizacija, inicirao ove godne.
“Vjerujemo da će se na taj način djelovati i preventivno, odnosno eventualni počinioci napada će biti obeshrabreni da ugroze bezbjednost novinara”, rekla je Konatar.
Ona je dodala da u Sindikatu smatraju da je njihov doprinos i to što učestvuju u radnim grupama za izmjene medijskog zakonodavstva, što su predali više desetina predloga za izmjene zakona i što skreću pažnju na najveće probleme u medijima.
Konatar je ocijenila da su novinari u Crnoj Gori slobodni da rade u okvirima koje im diktira uređivačka politika medija za koji rade.
“Nažalost, ni sami novinari koji su učestvovali u našem istraživanju nijesu optimistični. Čak oko 90 odsto anketiranih kazalo je da novinari u Crnoj Gori nijesu slobodni”, istakla je Konatar.
Ona je kazala da je, u poređenju sa državama regiona, Indeks bezbjednosti novinara 2020. koji je radila mreža SafeJournalists.net, pokazao da je Crna Gora na trećem mjestu sa ocjenom 3.59.
Konatar je navela da su ispred Crne Gore Makedonija i Hrvatska, dok je na začelju liste Srbija.
“Nažalost, vjerujemo da će ovaj rezultat biti lošiji za ovu godinu jer je ponovo došlo do porasta broja prijetnji i napada”, rekla je Konatar.
Kako je navela, rad na Indeksu pokazao je još jednom da medijski radnici na Zapadnom Balkanu rade u nesigurnim uslovima, sa prijetnjama, pritscima i uz čest strah od fizičkih napada.
Konatar je rekla da je u Crnoj Gori ove godine registrovano 25 prijetnji, napada i uznemiravanja novinara.
“Najveći broj slučajeva odnosio se na verbalne prijetnje novinarima i medijskim radnicima, ali registrovani su i fizički napadi, prijetnje medijskim organizacijama kao i prijetnje smrću”, dodala je Konatar.
Ona je istakla da je od 25 zabilježnih slučajeva incidenata i napada na novinare 20 prijavljeno policiji ili je policija postupala po službenoj dužnosti, a sudski epilog je dobilo njih deset, dok su u četiri predmeta donijete osuđujuće presude.