Bigamija u Crnoj Gori nije iskorijenjena o čemu svjedoči ne samo nedavni slučaj iz Plava nego i brojni drugi iz sadašnjosti i bliske prošlosti, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) autor knjige 'Bigamija u Crnoj Gori', Vasilije Mujo Spasojević
O ovom monstruoznom slučaju policija se informisala od građana ali i porodice djevojčice čiji roditelji žive u inostranstvu. O tome se ovih dana polemiše i na društvenim mrežama, dok članovi familije ove djevojčice apeluju na nadležne da što prije reaguju o ovom slučaju.
Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore onaj ko zaključi brak, iako se već nalazio u braku, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Ista kazna odnosi se na onog ko zaključi brak sa licem za koje zna da se nalazi u braku.
Naime, oženjenog muškaraca U.M, oca dvoje djece, koji je obljubio trinaestogodišnjakinju i doveo je kući kao drugu ženu, policija sumnjiči za krivično djelo vanbračna zajednica sa maloljetnim licem.
Vasilije Mujo Spasojević, autor 20 knjiga o crnogorskoj tradiciji i običajima, za Radio Slobodna Evropa kaže da je u prošlosti bigamija bila prisutnija kod pravoslavnog nego kod muslimanskog stanovništva:
“Kod pravoslavaca osnovni motiv za to da muškarac ima dvije žene bilo je produženje porodične loze. Njihove zakonite žene su zbog toga što nijesu imali djece, ili su imali samo žensku djecu, “isprosile” za supruga uglavnom mlađe žene da bi mu rodile muško dijete”
Spasojević opisuje jedan od slučajeva sa sjevera Crne Gore:
“Jedan od slikovitijih primjera koji sam naveo u knjizi jeste iz Polja kolašinskih, sela blizu Kolašina, gdje je žena suprugu dovela drugu, koju on dugo nije prihvatao, ali na kraju jeste i ona mu je rodila nasljednika”
On kaže da je građu za knjigu o bigamiji prikupljao iz više stotina svjedočenja i opisa najstarijih Crnogoraca, od krajnjeg sjevera do crnogorskog primorja.
Prema njegovom istraživanju, u prošlosti bigamija je bila prisutna u svim dijelovima Crne Gore, izuzev u Boki Kotorskoj i durmitorskom kraju u opštini Žabljak, na sjeveru.
“Pojava da muškarac ima dvije ili tri žene bila je uobičajena na sjeveru države, u Gusinju, Plavu i tom pograničnom dijelu u kojem većinski živi muslimansko stanovništvo. To je objašnjivo iz razloga što je tim muškarcima vjera dozvoljavala da imaju više žena”.
Međutim, Podgorica i centralni dio Crne Gore gdje je većinsko pravoslavno stanovništvo, imalo je više slučajeva bigamije zbog nastavka porodične loze, kaže Spasojević.
Dodaje da bigamija‚ iako Zakonom zabranjena i kažnjiva, nije iskorijenjena u crnogorskom društvu u 21. vijeku. Navodi i primjer:
“Jedan moj poznanik koji se bavi poljoprivredom i prodaje na podgoričkoj pijaci ima dvije žene. Sa jednom živi a drugu povremeno posjećuje. On nije jedini slučaj za koji ja znam”, zaključio je Spasojević.
U izvještajima o radu crnogorskih sudova RSE nije naišao na pravosnažnu presudu za krivično djelo dvobračnost (bigamija).