Društvo mora pokazati posebnu senzibilnost kako bi se djeca starosti od šest do deset godina uključila u kulturni život zajednice, ocijenio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović, na otvaranju Dječje čitaonice u Nikšiću.
Dječja čitaonica je otvorena u okviru Narodne biblioteka Njegoš, a njena vrijednost je oko 12 hiljada eura.
“Knjigu možemo vratiti na mjesto koje zaslužuje i koje mora imati u razvoju svakog djeteta, a tome će doprinijeti Dječija čitaonica u okviru Narodne biblioteke Njegoš u Nikšiću”, kazao je Bogdanović.
On je rekao da je zadovoljan što Narodna biblioteka Njegoš, u okviru Dječjeg odjeljenja, počinje sa novim edukativnim programima i posebno istakao sadržaj namjenjen djeci sa smetnjama u razvoju.
„Društvo mora pokazati posebnu senzibilnost kako bi se djeca u uzrastu od šest do deset godina uključila u kulturni život zajednice. Otvaranjem tog Odjeljenja stvaraju se bolji uslovi za aktiviranje čitalačke znatiželje kod najmlađih, što predstavlja dobro promišljenu strategijsku intervenciju za podizanje kulturnog i intelektualnog nivoa zajednice u budućnosti“, naveo je Bogdanović.
Prema njegovim riječima, otvaranjem čitaonice stvoreni su uslovi za bolje funkcionisanje Narodne biblioteke, kroz uvođenje inovativnih sadržaja, čime se opravdava zakonska funkcija koja i obezbjeđuje učešće u opštem i informatičkom obrazovanju građana, a posebno djece.
„Za Nikšić duge i bogate kulturne tradicije, to je biblioteka koja predstavlja mjesto sa kog će mnogi značajni kulturni djelatnici započeti čitalačku avanturu iz koje će kasnije definisati svoje intelektualne i estetske nazore, a ne mali broj njih stvoriće djela čiji će značaj prevazići prostor njihovog zavičaja“, rekao je Bogdanović.
On je ocijenio da svaka aktivnost u kojoj je pažnja usmjerena na čitanje i tekst predstavlja dodatnu obavezu društva prema djeci.
Kako je kazao, djeca odrastaju u svijetu zavodljivih vizuelnih fascinacija, što se može odraziti na nivo njihove pismenosti i uticati na marginalizaciju knjige u životima mladih.
„Naporima naših vrijednih pregalača stvorili su se uslovi za nesmetano odvijanje procesa formalnog i neformalnog obrazovanja kod te osjetljive kategorije“, rekao je Bogdanović i pozdravio saradnju sa Dječjim dispanzerom na osmišljavanju raznih bibliotečkih programa.
On je istakao da će posebnim programima Narodna biblioteka Njegoš pomoći djeci da kroz prihvatanje izazova steknu samopuzdanje, pronađu svoje mjesto u grupi i postanu odgovorni i važni članovi zajednice.
Potpredsjednica Opštine Nikšić, Sonja Nikčević, kazala je da vjeruje da će knjiga i dalje opstati, uprkos činjenici da danas gubi korak u trci sa savremenom tehnologijom.
„Da bi se to desilo potrebno je stvaranje adekvatnih uslova poput ovih koje posjeduje Dječja čitaonica, koja je opremljena po najsavremenijim standardima“, kazala je Nikčević i dodala da je zahvaljujući podršci Ministarstva kulture, Nikšić zavrijedio epitet kulturnog centra Crne Gore.
Direktor Javne ustanove (JU) Narodna biblioteka Njegoš, Renata Bulajić, kazala je da će Dječja čitaonica raditi u dvije smjene, a sadrži dječju i edukativnu literature i trenutno može da primi 16 djece.
„Nastala je kao rezultat potrebe da se apeluje na svijest dijela neodgovornih građana da djeci ne treba oduzimati igru. Kroz igru se mnogo više nauči i htjeli smo da im se obratimo prvenstveno kroz igru. Projekat je namjenjen uzrastu od šest do deset godina, zdravoj i djeci sa smetnjama u razvoju“, navela je Bulajić.
Projekat Dječije čtaonice podržala je američka organizacija “LDS CHATITIRS”, Ministarstvo kulture, Opština Nikšić i privrednici.
Načelnica Odjeljenja za djecu Narodne biblioteke Njegoš, Ana Pejović, rekla je da su otvorili prvu čitaonicu za djecu u Crnoj Gori, čime biblioteka poprima sasvim nove obrise.
„Biblioteka se ne smatra samo depoom u kome su pohranjene knjige sa nizovima polica i kataloga, već doživljava kao savremena ustanova okrenuta najmlađim korisnicima, budućnosti, procesu prilagođavanja potrebama mladih", navela je Pejović.
Kako je kazala, cilj je promovisanje kulture čitanja, unaprjeđivanje informacione pismenosti, podsticanje stvaralaštva i interesovanja za sadržaje kulture kroz časove kreativnog pisanja, poetski-prozne radionice, dramske forme, radionice recitovanja i animacije.