Kvalitet zdravstvene zaštite građana u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, posebno kada se ima u vidu iznos novca koja se za tu namjenu izdvaja iz budžeta, kazao je premijer Milo Đukanović.
Lider Pozitivne Darko Pajović pitao je danas Đukanovića, tokom premijerskog sata, šta će učiniti da zdravstveni sistem u segmentu nabavke i distribucije ljekova funkcioniše u skladu sa potrebama građana, navodeći da postoji velika problematika u toj oblasti.
On je konstatovao da su u Crnoj Gori najskuplji ljekovi u regionu, što je uslovljeno i nepostojanjem farmakoindustrije.
„Nevjerovatno zvuči činjenica da je čak 50 odsto ljekova u Crnoj Gori skuplje nego u Srbiji. Nevjerovatno je i da lijek koji u Srbiji možete nabaviti za pet eura, a u Crnoj Gori morate da platite čak 18 eura“, kazao je Pajović i dodao i da veliki broj tendera „pada“.
Pajović je ukazao na to da se svake godine izdaje sve veći broj recepata- 7,7 recepata se troši na jednog stanovnika, navodeći da je zabrinjavajuće da se od toga podigne samo 5,5.
Đukanović je kazao da je crnogorski model zdravstvenog sistema u dijelu nabavke ljekova prethodne decenije bio pozitivno ocjenjivan od nadležnih institucija iz Evrope i svijeta, navodeći da su se prethodnih godina pokazale određene slabosti.
„Problemi su ukazali na zaključak da se ne vrši redovna kontrola potrošnje, pa su godišnji izdaci za ljekove rasli po stopi od 12 odsto, a praksa i preporuke Svjetske banke ukazuju da je svako uvećanje godišnje veće od osam odsto, u finansijskom iznosu, pokazatelj neopravdano visoke potrošnje ljekova“, rekao je on.
Đukanović je poručio da je Vlada čvrsto opredijeljena da reformama u farmaceutskom sektoru obezbijedi dostupnost ljekova stanovništvu u skladu sa međunarodnim standardima, i naveo da je zato pripremljena nova Uredba o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.
On je pojasnio da je urađena i nova Uredba za utvrđivanje kriterijuma za utvrđivanje osnovne i doplatne liste ljekova, pojašnjavajući da će svi ljekovi na osnovnoj listi, kao do sada, biti pokriveni sredstvima zdravstvenog osiguranja.
„Na doplatnoj listi nalaziće se skuplje paralele, to je termin koji se koristi za ljekove sličnog hemijskog sastava namijenjene istoj bolesti ali od različitog proizvođača. Formiranjem doplatne liste značajno će se povećati broj dostupnih ljekova, terapijskih paralela“, kazao je Đukanović.
On je pojasnio da će za ljekove sa doplatne liste pacijenti doplaćivati razliku u cijeni između lijeka na doplatnoj listi i njegove terapijske paralele na osnovnoj.
Đukanović je ukazao da će ljekovi na listama biti po fabričkim imenima sa definisanim cijenama, koje plaća Fond, uz ugovornu obavezu proizvođača po redovnim isporukama, što će obezbijediti stabilno snabdijevanje apoteka ljekovima sa liste tokom cijele godine.
On je rekao da Ministarstvo zdravlja radi na uvođenju koncepta finansiranja i stavljanja na listu novih ljekova, sklapanjem ugovora o podjeli rizika sa proizvođačima radi smanjenja neizvjesnosti o terapijskom ishodu. Đukanović je pojasnio da se radi o skupim ljekovima koji se korsite za liječenje najtežih malignih bolesti.
„U planu je formiranje posebnog Fonda pri Ministarstvu iz kog bi se finansirali ljekovi koji nisu na listi a jedina su preostala terapija za pacijente, kao i neki ljekovi za liječenje rijetkih bolesti“, rekao je premijer.
On je kazao da Ministarstvo radi i na prelasku na elektronski recept, što će, pojasnio je, biti od izuzetne važnosti za hronične bolesnike, koji neće morati da zbog redovne terapije dolaze i čekaju red kod izabranog ljekara.
Đukanović je podsjetio da država izdvaja oko 170 miliona eura godišnje za zdravstveni sistem. „Vjerujem da ćemo se složiti da kvalitet zdravstvene zaštite, koji dobijaju građani nije saglasan saznanju od 170 miliona eura utroška za tu namjenu“.
On je dodao da, sa druge strane, nadležni često kažu da su dugovi posledica nedovoljnog izdvajanja za zdravstvo.
„Iako je budžet možda opredjeljivao po par miliona eura manje od očekivanja, ubijeđen sam da je na drugoj strani postojao ozbiljan prostor za racionalizaciju i uštedu. Svakako sam ubijeđen gdje god sjedjeli, u vladajućim ili opozicionim partijama, kao pacijenti ili ljudi koji smo u komunikaciji sa pacijentima, ne možemo biti zadovoljni kvalitetom zdravstvene zaštite koja se obezbjeđuje građanima“, ocijenio je Đukanović.
Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić pitao je šta Vlada planira da preduzme za bolje vodosnabdijevanje naselja na primorju, i kakav je kvalitet vode u tim opštinama. On je tražio pojašnjenje i za razliku u cijeni vode u pojedinim opštinama.
Đukanović je podsjetio da je dio sistema regionalnog vodovoda pušten u funkciju od septembra 2010. godine a da je od 2004. do danas u vodosnabdijevanje opština na primorju uloženo preko sto miliona EUR.
On je kazao da je sada, kada imamo dovoljno vode, prioritet kvalitet.
Đukanović je podsjetio da su od ove godine sve primorske opštine, ali i regionalni vodovod, zaključili ugovor sa Institutom za javno zdravlje koji jedini ima akreditovanu i mikrobiološku i fizičko-hemijsku laboratoriju za ispitivanja.
„Prema rezultatima laboratorija koje su vršile ispitivanja u prošloj godini, može se zaključiti da kvalitet vode u primorksim opštinama varira zavisno od vremenskih uslova, perioda godine, stanja vodovodne mreže“, rekao je on.
Prema riječima Đukanovića, fizičko-hemijska neispravnost bila je izražena u Ulcinju, zbog povećanog sadržaja gvožđa, mangana i povremeno visoke koncentracije rezidualnog hlora, dok se u svim gradovima u periodu obilnih padavina pojavljivala povećana zamućenost.
Govoreći o cijeni vode, on je kazao da je očigledno da se funkcionisanje vodosnabdijevanja na primorju treba optimizovati i reformisati u cilju smanjenja troškova pa i cijene vode.
Đukanović je kazao da je pogrešna percepcija u javnosti da je uzrok tome visoka cijena vode iz regionalnog vodovoda, dodajući da ona iznosi 0,29 eura po metru kubnom i ista je za sva vodovodna preduzeća na primorju.
„Kako su pojedina preduzeća odbijala od 2013. godine da preuzimaju vodu tokom cijele gpodine, Vlada je dala saglasnost regionalnom vodovodu u vezi novih cijena, koje prave razliku u odnosu na to da li se voda preuzima cijele godine ili kraće“, naveo je on.
Premijer je kazao da je 0,29 eura po metru kubnom cijena za kontinuiranu upotrebu, 0,42 EUR za isporuku u periodu od šest do 12 mjeseci, i 0,58 EUR po kubnom metru za isporuku kraću od šest a dužu od tri mjeseca.