"Mandat članova aktuelnog Savjeta ASK ističe u julu naredne godine, pa bi bilo dobro da zakon promijenimo do tada, kako bi ih birali prema novom propisu", kazao je Bojović. Kazne u aktuelnom propisu takve su da se „svakome isplati da ga krši i skriva imovinu“
Skupštinski Odbor za antikorupciju u proširenom sastavu danas zasijeda u cilju konsultacija o unapređenju Zakona o sprečavanju korupcije.
Predsjednik Odbora Dragan Bojović kazao je da je to skupštinsko tijelo imalo „neadekvatnu komunikaciju i rukovodstva Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)“.
„Na plenumu je odlučeno da se napravi radna grupa, koju bi činili po dva predstavnika partija na vlasti, opozicije i civilnog sektora, dok bi predstavnici Delegacije Evropske unije i Ministarstva pravde učestvovali na način na koji smatraju da treba. Mandat članova aktuelnog Savjeta ASK ističe u julu naredne godine, pa bi bilo dobro da zakon promijenimo do tada, kako bi ih birali prema novom propisu. Cilj je da se sačuva nezavisnost ASK, ali i neselektivnost u radu“, kazao je Bojović.
Bojović je kazao i da, prema aktuelnom zakonskom rješenju, Savjet ASK sam sebe kontroliše.
„Treba da vidimo šta i kako u tom smislu. Ako Tužilački i Sudski savjet moraju dostavljati izvještaje Skupštini, logično je da to radi i Savjet ASK“.
Kazao je i da je Agencija prema Zakonu obavezna da ukoliko primijeti veliku razliku između primanja i životnog stila funkcionera, u obavezi da to prijavi tužilaštvu.
Naglasio je i da Zakon o sprečavanju korupcije ne predviđa šta se dešava ukoliko to ASK ne uradi.
Bojović je problematizovao i definiciju javnog funkcionera.
Poslanik DF Jovan Vučurović pitao je hoće li direktorka ASK i danas napustiti sjednicu odbora kao što je nedavno napustila plenum.
„To je degradiranje Skupštine. A znamo i da zo nije iz njihove glave, već iz glave njihovog šefa Mila Đukanovića“, poručio je Vučurovć.
Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković podsjetila je da skoro dvije decenije imamo zakon koji se bavi kontrolom imovine funkcionera.
„U postojećem zakonskom rješenju imamo solidna rješenja, ali je problem primjene. Jedan dio su loša rješenja zakona, a sa druge strane nepostupanje ASK shodno dobrim. Kad govorimo o nedostacima Zakona, na prvom mjestu je što ne postoji drugostepenost o odlučivanju o postupcima koje vodi Agencija. Jedina zaštita je sud, a postupci traju godinu i više, a Upravni sud ne odlučuje meritorno, već samo proceduralno“, kazala je Ćalović Marković.
Ukazala je na to da „nema nikakve kontrole rada direktora Agencije“.
„Treba da se uvede drugostepenost, da Savjet ASK može da odlučuje po žalbama. Da se ne čeka po godinu, dvije, tri, da se slučajevi vrte. To je bila i prva preporuka prvog sastava Savjeta ASK, ali nije usvojena. To je ključno pitanje zbog kojeg dolazimo u situaciju da brojni predmeti ostaju u ladicama i da se po njima uopšte ne postupa“, ukazala je Ćalović Marković.
"Samo ASK nema oči da vidi šta rade djeca javnih funkcionera"
Kad se radi o drugim nedostacima propisa, navodi ona, jeste politička volja.
„Tako djeca funkcionera, čim napuste domaćinstvo, izlaze iz opsega zakona da se prijavljuje njihova imovina. U praksi smo imali slučajeve da funkcioneri zvanično žive od svojih plata, a njihova djeca, čim se osamostale, stiču ogromne nekretnine i niko se ne bavi porijeklom novca za kupovinu tih nekretnina...Mislim da je najradikalniji primjer sin predsjednika Crne Gore, Blažo Đukanović, kojeg je u času kad je izašao iz zajedničkog domaćinstva, Agencija prestala da prati. E, to je već tumačenja zakona, jer propis kaže da Agencija ima pravo da se bavi imovinom osoba povezanih sa javnim funkcionerima“, poručuje Ćalović Marković, dodajući da to mora biti posebno regulisano pitanje kroz novi propis.
Ona ističe da je poseban problem imovina javnih funkcionera u inostranstvu.
„Gotovo ni u jednom izvještaju javnih funkcionera nećetre naći da posjeduje imovinu u inostranstvu. Pa čak ni u Beogradu. Pa čak ni nekakvo nasljedstvo, bilo gdje van Crne Gore, a da ne pričamo o onoj ogromnoj imovini koja je iznešena van crne Gore. Da ne prićamo o onom 'trastu' predsjednika Mila Đukanovića koji je trebalo da prijavi. Tu su u velikoj mjeri Agenciji vezane ruke“, naglasila je Ćalović Marković.
Naglasila je da su kazne u aktuelnom propisu takve da se „svakome isplati da ga krši i skriva imovinu“.
„Čak iako Agencija postupi po zakonu, utvrdi kršenje, nema posljedica, već sve zavisi od političke volje. Sve zavisi od obraza javnih funkcionera, ali smo već vidjeli da ne možemo da se oslonimo na njihov obraz. Evo primjer gradonačelnika Budve, a to mjesto je izgleda radioaktivno, koji nikad nije prijavio prihode i imovinu“, ocijenila Ćalović Marković.
Kad je u pitanju primjena zakona. Ćalović Marković ističe da ima dobrih odredbi, ali ih „Agencija agencija tumači tako da ih obesmišljava“.
„Svi ste upoznati sa slučajevima u vezi sa poklonima. Agencija bira koji će član zakona da primijeni i to kad su najviši državni funkcioneri u pitanju. A, ovamo su im slučajevi 50 eura... Ja ne znam za jedan jedini predmet gdje je neko sakrio imovinu preko 1.000 eura, a da ne pričamo da su okrili neku ozbiljniju neprijavljenu imovinu. U vezi sa poklonima – neko vas časti da idete na najluksuzniji mogući put na planeti i obezbijedi vam sve moguće prateće zabave, i to košta i do 10.000 eura, a Agencija kaže da to nijesu hartije od vrijednosti. E to je biranje primjene zakona u zavisnnosti od prijavljenog funkcionera. Dalje, Agencija se nikad nije bavila životnim stilom funkcionera. Jedini slučaj koji su pokrenuli i to pod pritiskom medija je ćerka onog bovšeg ministra (Kenan Hrapović). Što je sa ostalima? Je li moguće da jedino Agencija nema oči u Crnoj Gori da vidi što čine djeca javnih funkcionera“, upitala je Ćalović Marković.
Naglasila je da izgleda samo „Agencija ne vidi da to ne može samo od plata“.
„Svi mi drugi od plata jedva spajamo kraj s krajem, ne šaljemo djecu u London na školovanje“, poručuje diektorica MANS-a.
Ona je naglasila i da Agencija „ne vidi ukoliko je funkcioner uložio milione eura u objekat, ako ta nekretnina nije upisana u katastar“.
„To je bio slučaj sa nekretninama Đukanovića u Kočanima“.
Ukazala je da Agencija ignoriše sudske presude po godinu i više dana za najviše državne zvaničnike.
„Mi iz civilnog sektora znao da čekamo po godinu ili dvije podatke po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, kao što smo čekali za Vesnu Medenicu iz kolašinskog katastra, a Agencija sve ima jer je povezana na sve baze podataka. I onda oni ne otkriju ništa u vezi sa Medenicom, ni u vezi s njenim sinom... To Agencija nije vidjela. Ne samo to, nego nije ni postupila po inicijativi, koju smo u maju predali. Dalje, nije vidjela ni slučaj Zorana Lazovića, pa ni primjer od aprila, u vezi sa razmjenom imovine sa vlasnikom firme koja nudi sad garanciju da se mlađi Lazović pusti iz zatvora. Ni poslovanje supruge Zorana Lazovića sa Bemaksom nisu vidjeli, a ni po tome postupili“, kazala je Ćalović Marković.
Poručila je da bivši glavni specijalni tužilac (Milivoje Katnić) nije „tamo neki odbornik iz Šavnika“.
„Tri predmeta protiv njega, gdje je sakrio imovinu vrijednu više desetina hiljada eura, Agencija nije donijela odluku. Eto, o takvom postupanju Agencije pričamo“, zaključila je Ćalović Marković.
Ona je ukazala na to i da Agencija kontroliše trošenje novca institucija u predizbornoj kampanji.
„Postupila je po više naših prijava, ali nikad nije donijela rješenje u vezi sa trošenjem novca kabinta aktuelnog premijera (Dritana Abazovića). A donijela je preko 100 odluka. Dakle, selektivnost se nastavlja, ali i ljubav izvršne vlasti prema Agenciji. Direktorica Agencije je na dan kad su izbori raspisani, od izvršne vlasti dobila dodatak na platu. Time ću završiti“, poručila je Ćalović Marković.