Odluka advokata o obustavi pružanja pravne pomoći odrazila se na više državnih organa, među kojima je i Ministartsvo pravde. U tom resoru javljaju se problemi kada su u pitanju izručenja lica koja su uhapšena po potjernicama Crne Gore, piše Dan.
Kada dođe do hapšenja bjegunaca u drugoj državi, postoji rok koliko može trajati ekstradicioni pritvor, nakon čega će osumnjičeni biti izručen državi koja ga traži ili, osim izuzetnih oklonosti, biti pušten da se brani sa slobode.
Takođe, osumnjičeni nakon izručenja moraju biti saslušani pred nadležnim organima Crne Gore gdje moraju imati branioca kako bi im bilo moguće odrediti pritvor.
Za sada, ministarstvo je uspijevalo da pronađe rješenja kako se bjegunci ne bi ponovo dočepali slobode, ali ukoliko štrajk potraje, postoji i ta opasnost.
Prema podacima koji su Danu dostavljeni iz Ministarstva pravde, do sada nije bilo većih posledica štrajka advokata po postupke ekstradicije, ali upozoravaju da takvi rizici postoje. Takođe, nije bilo ni slučajeva da se neko lice izruči Crnoj Gori a da bude pušteno na slobodu jer zbog štrajka advokata nije imalo branioca. Ipak, navode iz ministarstva, postoje rizici da se i to dogodi.
Takođe, postoje slučajevi da uhapšenim po potjernicama Crne Gore ističe ekstradicioni pritvor. U takvim slučajevima se jednim dijelom prolongira izručenje, a drugim traži rješenje u okviru sistema.
Zbog štrajka advokata do sada je odložen veliki broj suđenja. Samo do prije 10-ak dana u svim crnogorskim sudovima odloženo je ukupno 13.013 sudskih postupaka. Najviše odlaganja dogodilo se u Osnovnom sudu u Podgorici.
Osim u sudovima, štrajk advokata izazvao je probleme i u tužilaštvima. Tako, nakon hapšenja, policija osumnjičene privodi na saslušanje u tužilaštvo kako bi im dalje po procjeni tužioca bilo određeno zadržavanje, a nakon toga i pritvor od strane sudije za istrage. Ipak, kako zakon propisuje da osumnjičeni na saslušanju u tužilaštvu mora imati branioca da bi mu bilo određeno zadržavanje, zbog odluke advokata to je bilo nemoguće pa su se skoro svi uhapšeni od početka štrajka našli na slobodi. Među njima je bilo i višestrukih povratnika u izvršenjima krivičnih djela.
Odluku o obustavi pružanja pravne pomoći advokati su donijeli 24. maja, nezadovoljni odredbama Zakona o elektronskoj fiskalizaciji. Tada je Upravni odbor Advokatske komore donio uputstvo kojim je zabranjeno advokatima da ulaze u zgrade policija, tužilaštava i sudova kako bi zastupali klijente. Uputstvo je obavezujućeg karaktera, a kršenje ovog akta predstavlja teži disciplinski prekršaj.