Ustavni sud Crne Gore na kraju 2020. imao je 3.558 neriješenih predmeta, što predstavlja povećanje za 3,7 odsto u odnosu na 2019. godinu, kada je na kraju izvještajnog perioda ostalo neriješeno 3.426 predmeta, odnosno ustavnih žalbi i inicijativa za ocjenu ustavnosti.
U izvještaju o radu Ustavnog suda, u koji je Dan imao uvid, navodi se da statistički podaci, takođe iz 2019. kada je broj neriješenih predmeta bio 37 odsto veći nego na početku 2018. ukazuju da je opterećenje suda neriješenim predmetima posljedica višegodišnjeg povećanja priliva predmeta, jer iz strukture neriješenih predmeta po godinama proizilazi da najveći broj predmeta čine neriješeni predmeti iz 2019. i 2020. godine i to 2.672 predmeta, piše Dan.
Pravnici ukazuju da preveliki broj neriješenih predmeta pred Ustavnim sudom ne uliva pravnu sigurnost građanima, s obzirom na to da se godinama čeka rješavanje nekih pitanja koja su jako bitna za veliki broj ljudi.
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kaže da ovoliki zaostatak u radu Ustavnog suda daje zapravo da se razmišlja o povećanju broja sudija najviše sudske instance, jer građanima je on nada za ostvarivanje prava koja smatraju da nijesu ostvarili u redovnim sudovima. Kaže i da je Ustavni sud jedna od stepenica za traženje pravde pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, te otuda veliko opterećenje, navodi Dan.
“Broj predmeta će ubuduće sigurno rasti, te stoga treba definitivno razmišljati o povećanju personalnih kapaciteta Ustavnog suda”, izjavio je Begović za Dan.
Poručuje da vjeruje da je Ustavni sud lani radio koliko je mogao, ali i da je nesporna činjenica da rezultati nijesu zadovoljavajući.
Advokat Esad Bulić kaže da bi prije kao građanin komentarisao broj neriješenih predmeta, nego kao advokat, jer bi ipak kao profesionalac trebalo dublje da sagleda situaciju. On navodi da je uvijek svaki predmet priča za sebe, pa ne treba olako davati sudove, bez temeljne analize, naglašava Dan.
“Zabrinjavajuće je da Ustavni sud ima toliko neriješenih predmeta, ali treba vidjeti o čemu se radi. Da li ta situacija zbog manjka sudija, mada su to predmeti iz 2020. kada su imali svih sedam, ili zbog malo savjetnika? Takođe, pitanje je i koliko su lani radili usljed zdravstvene krize, koliko je ljudi bilo na bolovanjima? Tako da ih ne bih osuđivao, ali ni afirmisao jer toliko ljudi čeka na rješavanje sigurno bitnog pitanja za njih”, istakao je za “Dan” Bulić, dodajući da ništa nije crno-bijelo u životu.
“Jako sam dugo u advokaturi i sudstvu, sa sudovima radim 35 godinama. Broj zaposlenih je jako bitan, kakvi su predmeti, postoje li neki interni uslovi za rješavanje… Iako statistika nije ni malo vesela, u Ustavnom sudu ipak biram da vjerujem da nije zbog nerada”, zaključuje Bulić.
Inače, Ustavni sud od početka godine radi sa pet sudija jer je početkom godine dvoje penzionisano što dodatno ugrožava ažurnost najviše sudske instance. Još je neizvjesno kada će dvoje sudija biti izabrano.
Manje riješenih, nego primljenih predmeta
U Izvještaju Ustavnog suda se navodi da je lani riješeno manje predmeta nego što ih je u istoj godini primio, iako je ukupan broj predmeta koji su u narednu godinu prenijeti kao nezavršeni neznatno smanjen. Ukupan broj završenih predmeta u 2020. godini je 1.324, a Ustavni sud je u istom periodu primio 1.456. Broj riješenih predmeta u postupku po ustavnim žalbama u 2020. godini veći je za šest odsto u odnosu na prethodnu godinu.
“Pored toga, opredjeljenje Ustavnog suda da po podnijetim ustavnim žalbama postupa, prije svega, prema redosledu njihovog prijema imalo je za rezultat smanjenje broja predmeta iz ranijih godina. Iz oblasti kontrole ustavnosti i zakonitosti opštih pravnih akata u izvještajnoj godini riješen je 51 predmet, manje u odnosu na prethodnu godinu kada je bilo 97 riješenih predmeta. Ustavni sud se u 2020. u kontekstu krize izazvane pandemijom virusa kovid-19 bavio se veoma složenim predmetima, u kojima je osporen veliki broj mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog virusa korona”, zaključuje se u izvještaju-