Vlasnik robne kuće DŽEMO u Baru – Dž.B. neće ići na izdržavanje trogodišnje zatvorske kazne, na koju je, zbog utaje milion eura poreza, osuđen presudama Višeg suda i Apelacionog suda
Vrhovni sud je utvrdio da je u njegovom slučaju došlo do apsolutne zastarjelosti izvršenja kazne, piše Dan.
Dž.B. se sudilo po optužnici da je krivično djelo izvršio od januara 2004. do juna 2008 godine.
Osim zatvorske kazne, presudom koju je 2013. godine izrekla sudija Valentina Pavličić, Dž.B. je i novčano kažnjen, uz obavezu da plati pet hiljada eura, jer je izbjegao da plati porez na dodatnu vrijednost i porez na dobit privrednog društva.
Kako piše Dan, istom presudom odbijena je optužba da je počinio krivično djelo lažni bilans u produženom trajanju, kao i optužba protiv Milana Perića, da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u pomaganju, jer je specijalni tužilac Mira Samardžić odustala od krivičnog gonjenja.
U presudi se navodi da je Dž.B. , kao osnivač i izvršni direktor firme „Džemo“, oštetio budžet Crne Gore tako što je izbjegavao da plati porez na dodatnu vrijednost i porez na dobit privrednog društva u iznosu većem od milion eura.
Prema navodima iz optužnice, Dž.B. je u periodu od januara 2004. do juna 2008. godine, prikrio podatke o prihodu kako bi izbjegao da plati porez.
Kako piše Dan, u poslovnim knjigama nije prikazao sav prihod, u ukupnom iznosu od 6.144,778 eura, već je to evidentirao u računarima svoje firme, čime je izbjegao da plati PDV u ukupnom iznosu od 891.861 eura i porez na dobit od 126.993 eura.
Sudija Pavličić je u obrazloženju presude kazala da je dokumentacija koja se nalazi u spisima predmeta nesporna i validna.
Ona je kritikovala policiju i poreske organe u Baru, kao i Osnovno tužilaštvo u tom gradu, zbog sporog rješavanja tog predmeta.
“Mora se reći da do ovog sudskog postupka u 2013. godini ne bi ni došlo da je policija u Baru radila svoj posao, kao i poreska služba, i Dž.B. to sve od 2004. pa do 2013. Oni nijesu radili kako je zakon to nalagao, zato ste radili kako ste radili. Uveli ste dvojno knjigovođstvo u firmi da biste kontrolisali ono što ste dužni da dajete državi i ono što ste stvarno ostvarivali kao promet. Osnovni sud i tužilac u Baru su propustili da otvore postupak. Iz rokovnika i računara koji su zaplijenjeni iz firme optuženog vidi se šta je bilo zaduženje robom i šta je prodato. Sud je cijenio dokaze i nema dilemu da rokovnici predstavljaju ispravu. Novca koji je policija u Baru oduzela od Dž.B. u predmetu nema, nije dolazio u Viši sud u Podgorici”, navela je sudija Pavličić u obrazloženju presude.
Nakon pravosnažnog rješenja Osnovnog suda u Baru i rješenja Višeg suda u Podgorici, Vrhovno državno tužilaštvo podiglo je zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog povrede Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku i predložio da Vrhovni sud uvaži zahtjev za zaštitu zakonitosti, ukine pobijana rješenja i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Sudije Vrhovnog suda su u novembru ove godine, postupajući po tom zahtjevu za zaštitu zakonitosti, donijele presudu u kojoj se navodi da nije dozvoljeno izvršenje kazne zatvora u trajanju od tri godine izrečene okrivljenom Dž.B. pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici od 17.12.2013. godine zbog nastupanja apsolutne zastarjelosti izvršenja.
“Osnovano se zahtjevom za zaštitu zakonitosti ukazuje da su nižestepeni sudovi u osporavanim rješenjima primijenili zakon koji se ne može primijeniti i time na štetu okrivljenog povrijedili Krivični zakonik”, navodi se u rješenju.