Za prvih pola godine 102 osuđenika uspješno su izvršila kaznu rada u javnom interesu, saopšteno je Vikend novinama iz Ministarstva pravde.
Kako navode iz Ministarstva pravde, epidemiološka situacija izazvana koronavirusom je uticala da izvršenje određenog broja započetih kazni rada u javnom interesu bude prekinuto ili odloženo na određeni period.
Osuđena lica su izvršavala kaznu prema sačinjenom individualnom programu radnih aktivnosti.
“Prilikom određivanja vrste posla osuđenim licima, službenici Ministarstva pravde su uzimali u obzir njihove sposobnosti, stručna znanja i zdravstvena stanja, kao i potrebe pravnih lica u kojima se izvršavala kazna. Osuđena lica su najčešće obavljala poslove pružanja pomoći tehničkom osoblju kod poslodavca, poslove o državanja travnatih i drugih površina u nadležnosti poslodavca, pomoćne zanatske, građevinske i druge stručne poslove, prenos, utovar i istovar tereta, te druge pomoćne poslove nižeg stepena složenosti po nalogu poslodavca”, navode iz Ministarstva.
Osuđena lica su u proteklom periodu najčešće bila upućivana na izvršenje kazne u opštinska preduzeća i ustanove, kao i u javne zdravstvene ustanove.
Ovaj alternativni vid krivične sankcije počeo je da se primjenjuje prije šest godina donošenjem Zakona o izvršenju javne osude i kazne rada u javnom interesu.
Izricanjem alternativnih krivičnih sankcija proporcionalno se smanjuje izricanje zatvorskih kazni, što je samim tim rasteretilo zatvore u smislu prostornih kapaciteta. Ove kazne izvršavaju se na teritoriji cijele države po mjestu prebivališta. Poslodavac omogućava uslove rada i neposredno nadgleda rad osuđenog, dok povjerenik Ministarstva pravde vrši nadzor nad osuđenim licem i o svemu važnom obavještava nadležni sud.
Kazna rada u javnom interesu je dobrovoljna, a u praksi se dešavalo da osuđenici ne pristaju na takvu vrstu kazne ili da su nedostupni službenicima Direkcije za uslovnu slobodu, zbog čega time biraju da kaznu služe u UIKS-u.
U 2019. godini primjetno je povećanje izrečenih kazni rada u javnom interesu, u visini 7,17.
Kako se navodi u Izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za prošlu godinu, za krivično djelo nedavanje izdržavanja u 2019. godini sudovi su izrekli 130 sankcija, od čega 29 zatvorskih kazni, tri kazne kućnog zatvora, četiri novčane kazne, 18 kazni u javnom interesu, jednu sudsku opomenu, a najviše je izrečeno uslovnih osuda 75.
Shodno Krivičnom zakoniku Crne Gore, konkretno članu 41, propisano je da se rad u javnom interesu može izreći za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Do sada su ovu alternativnu krivičnu sankciju najčešće izdržavala upravo lica osuđena zbog krivičnog djela nedavanje izdržavanja, zatim krađa, nasilničko ponašanje, laka tjelesna povreda, ugrožavanje javnog saobraćaja, nedozvoljeno držanje oružja, nasilje u porodici, građenje objekta bez građevinske dozvole, ugrožavanje sigurnosti, teška tjelesna povreda, šumska krađa.
Procedura vezana za obavljanje društveno korisnog rada uređena je zakonom. Poslovi sprovođenja kazne rada u javnom interesu, kontrole i pomoći licu kome je izrečena kazna rada u javnom interesu obuhvataju: upućivanje na izvršenje te kazne, pozivanje i obavljanje razgovora sa osuđenim licem, izradu individualnog programa radnih aktivnosti, vršenje uvida u spise i prikupljanje potrebnih podataka od drugih institucija, nadgledanje obavljanja radnih aktivnosti, sačinjavanje redovnih izvještaja i, po potrebi, izvještaja o izvršenju kazne rada u javnom interesu i do stavljanje tih izvještaja sudu koji je donio presudu u prvom stepenu.
Kao u svakom poslu, obje strane potpisnice ugovora imaju prava i obaveze. Tako i osuđenici prilikom obavljanja društveno korisnog rada imaju određena prava. Na primjer u slučaju njegove bolesti, iznenadne teške bolesti ili smrti člana uže porodice, potrebe obavljanja radova izazvanih elementarnom nepogodom usljed čega bi nastala znatna materijalna šteta, a nema drugog radno sposobnog lica u užoj porodici osuđenog, on može ministru pravde podnijeti molbu, potkrijepljenu dokazima da mu se privremeno, najduže do 30 dana, prekine izvršenje kazne rada u javnom interesu. Shodno zakonu, ministar o molbi mora donijeti odluku u roku od 24 časa od njenog prijema.
Kako je i zakonom propisano, kazna rada u javnom interesu izvršava se kod pravnog lica koje se bavi djelatnošću od javnog interesa, kao što su humanitarna, socijalna, komunalna, zdravstvena, ekološka ili druga slična djelatnost.
Ministarstvo pravde za svaki pojedinačni slučaj izvršenja kazne rada u javnom interesu zaključuje poseban ugovor sa pravnim licem u koje se osuđeno lice upućuje radi izvršenja te kazne, kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze. Osuđeno lice koje izvršava kaznu rada u javnom interesu nema pravo na naknadu za rad, niti druga prava po osnovu rada, osim prava na zaštitu na radu.
Rad u javnom interesu izvršava se na način koji, prije svega, obezbjeđuje poštovanje ljudskog dostojanstva, osnovnih prava i sloboda i privatnost osuđenog lica. Kako zakon o izvršenju krivičnih sankcija nalaže, on ne smije biti upućen na teške, rizične ili poslove za koje je potrebna posebna stručna kvalifikacija koju osuđeno lice nema.
No dešava se i to da osuđenik ne ispunjava radne obaveze ili ih grubo zanemaruje.
“U tom slučaju, poslodavac je dužan da u roku od tri dana o tome obavijesti Odsijek za uslovnu slobodu. Ukoliko se to pokaže kao istinito, oni su dužni da sa osuđenikom obave razgovor i upozore ga na eventualne posljedice njegovog ponašanja. Ako osuđenik i nakon obavljenog razgovora nastavi da se isto ponaša u smislu da zanemaruje obavljanje zadataka za koje je određen, Odsijek za uslovnu slobodu bez odlaganja o tome mora obavijestiti sud koji je izrekao presudu u prvom stepenu”, naveli su ranije iz Ministarstva.
Pod grubim zanemarivanjem radnih obaveza podrazumijeva se nepoštovanje radne discipline i radnog vremena, dolazak na posao pod dejstvom alkohola ili opojnih droga, oštećenje sredstava za rad ili prouzrokovanje druge štete poslodavcu, zaposlenima ili korisnicima usluga poslodavca, nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponašanje ili iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema zaposlenima ili korisnicima usluga poslodavca.