Crna Gora je nakon tri godine stagniranja u Izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima za 2020 godinu, sklonjena sa liste zemalja pod nadzorom i unapređena u grupu II u kojoj se nalazi najveći broj zemalja svijeta
Takođe, o napretku koji je na planu borbe protiv trgovine ljudima ostvaren govori se i u Radnom dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori (Non paper) Evropske komisije koji je objavljen tokom juna 2020. godine, kojim je konstatovano da su u “borbi protiv trgovine ljudima”, rezultati dodatno konsolidovani u 2019. godini, što oslikava usmjereniji i još bolje koordinisani pristup otkrivanju krivičnih djela trgovine ljudima”
“Posljednjih godina Crna Gora je prepoznata kao zemlja porijekla, tranzita i destinacije za muškarce, žene i djecu koji su bili žrtve trgovine ljudima”, ističe se u Informaciji o ostvarenim rezultatima u borbi protiv trgovine ljudima, sa kojom je na posljednjoj sjednici upoznata i Vlada Crne Gore.
Prema raspoloživim podacima u posljednjih pet godina Uprava policije podnijela je ukupno pet krivičnih prijava, nadležno tužilaštvo podiglo je dvije optužnice, dok je pred nadležnim sudom donešena jedna pravosnažna osuđujuća presuda za izvršenje krivičnog djela trgovina ljudima.
Istovremeno, u istom periodu povećan je broj potencijalnih žrtava koje su identifikovane u riziku da postanu žrtve sklapanja nedozvoljenog braka i seksualne eksploatacije.
Podaci pokazuju da je u periodu od 2015. godine sprovođeno više istraga u pravcu dokazivanja kod trgovina ljudima, ali svi predmeti nijesu procesuirani kao djelo pomenuto krivično djelo, već su kvalifikovana i druga bliska krivična djela.
U 2015. godini su evidentirana četiri predmeta u vezi sa seksualnom eksploatacijom, ali su predmeti kvalifikovani i procesuirani kroz KD Posredovanje u vršenju prostitucije.
Tokom 2016. godini evidentirana su tri predmeta od kojih je jedan bio vezan za prosjačenje kao oblik eksploatacije, a dva predmeta su bila vezana za seksualnu eksploataciju. Od ukupno tri predmeta procesuiran je predmet vezan za prosjačenje kao oblik eksploatacije.
Kada su u pitanju podaci za 2017. godinu, evidentirana su dva predmeta vezano za seksualnu eksploataciju i nije bilo realizovanih predmeta.
Godinu kasnije službenici Uprave policije podnijeli su dvije krivične prijave u odnosu na krivično djelo Trgovina ljudima, a ukupno je identifikovano 11 žrtava.
U 2019. godini pokrenuto je 11 predmeta za krivično djelo trgovina ljudima koji su u procesu rada.
“Uprava policije podnijela je dvije krivične prijave i jedan izvještaj o dopuni krivične prijave, protiv tri osobe zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo trgovina ljudima. Tužilaštvo je podiglo jednu optužnicu protiv dvije osobe, dok su radu nadležnih sudova bila dva predmeta u vezi sa krivičnim djelom trgovina ljudima, od čega je u jednom predmetu donešena pravosnažna presuda. Izrečena je do sada najstrožija kazna zatvora. Jedna osoba je osuđena na 17 godina zatvora, a druga 15 godina zatvora”, navedeno je u izvještaju.
Takođe, u izvještaju Stejt departmenta naglašeno je da je osnažen institucionalni kapacitet za rješavanje pitanja trgovine ljudima, pod vođstvom multidisciplinarnog organa koji je pratio implementaciju strategije za borbu protiv trgovine ljudima.
“Rezultat toga je i činjenica da Crna Gora svoju nacionalnu politiku u borbi protiv trgovine ljudima upravo oslanja na onome što su i ključni ciljevi Evropske unije u borbi protiv ovog globalnog problema, a to su prevencija, krivično gonjenje počinilaca, zaštita žrtava i naravno partnerstvo kao neizostavne karike za uspjeh u borbi protiv jedne ovakve pojave koja u svojoj osnovi predstavlja grubo narušavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda”, dodaje se u izvještaju.
Crna Gora je veoma rano počela da gradi sistem suzbijanja trgovine ljudima i u tu svrhu ratifikovala najvažnije međunarodne dokumente na ovom planu: Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, Protokol za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom, Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i vazduhom, Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, Fakultativni protokol o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji, Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju trgovine ljudima, Konvenciju Savjeta Evrope o suzbijanju i sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), Međunarodnu konvenciju o eliminaciji svih oblika nasilja nad ženama (CEDAW).
Istovremeno, izvršena je potpuna reforma na svim poljima od značaja za borbu protiv ove negativne društvene pojave na polju prevencije, identifikacije, zaštite žrtava, efikasnog krivičnog gonjenja, međunarodne saradnje i koordinacije i partenerstva sa civilnim i privatnim sektorom.
Na ovaj način inkorporirani su najbolji međunarodni standardi i uspostavljen institucionalni i zakonodavni okvir borbe protiv trgovine ljudima baziran na multisektorskom pristupu i intezivnoj saradnji vladinog, nevladinog i privatnog sektora.
Strateška orijentacija Crne Gore je djelovanje na bilateralnom i multilateralnom planu u borbi protiv trgovine ljudima i aktivno učestvovanje u radu svih međunarodnih organizacija i inicijativa koje su usmjerene na suzbijanje ovog oblika kriminala, o čemu govori broj potpisanih i ratifikovanih međunarodnih instrumenata.