Kao što se nekada govorilo da svi putevi vode u Rim, svi putevi kokaina danas vode preko Balkana!
U transportu ove droge iz Južne Amerike najznačajniju ulogu imaju pripadnici crnogorske mafije, piše Kurir dodajući da je ovaj narko kartel napravio „grešku u koracima“ zbog čega je njegova kokainska arterija presječena.
Samo ovog mjeseca četvorica crnogorskih državljana uhapšena su sa pet tona kokaina na karipskom ostrvu Aruba, dok je jedan crnogorski državljanin uhapšen u Sjevernoj Makedoniji u pokušaju da prošvercuje kilogram kokaina iz Albanije kamionom koji je prevozio banane.
Do javnosti Crne Gore i Srbije stalno dolaze vijesti o tome kako su kriminalci sa našeg podneblja razgranali kontakte u Latinskoj Americi i kako odatle direktno nabavljaju kokain koji prevoze do zapadnoevropskog tržišta. Kokain je, inače, posle marihuane, najčešće korišćena droga u EU, prema procjenama Evropskog monitoring centra za praćenje droga i zavisnosti od narkotika. Prema procjenama ove organizacije, oko 3,6 miliona ljudi između 15 i 64 godine u EU uživaoci su kokaina, piše Kurir.
Da bi zadovoljili potražnju za kokainom, izgleda, pobrinula se najviše crnogorska mafija, dodaje beogradski list navodeći da o tome najrečitije govori skorašnja udružena akcija britanske, holandske, srpske i crnogorske policije i venecuelanske vojske, koja je na karipskom ostrvu Aruba, holandskoj prekomorskoj teritoriji, zaplijenila brod sa pet tona kokaina i uhapsila četiri crnogorska državljana.
Izgleda da je crnogorska mafija ta koja se brine da oko 3,6 miliona uživalaca kokaina u Evropi bude zadovoljeno.
Nakon vijesti sa Arube, gotovo sa sigurnošću bi se moglo reći da je crnogorska mafija postala glavni uvoznik i prevoznik kokaina iz Južne Amerike u Evropu, smatra bivši funkcioner jugoslovenske Službe državne bezbednosti Božidar Spasić.
U poslednjih desetak godina, analitičari i policije raznih zemalja primjećuju da se crnogorski kriminalci pojavljuju u Latinskoj Americi kao direktni kupci i nosioci transporta kokaina, napominje on.
Ono što je posebno interesantno, što druge mafije ne rade, oni prave jednu „grešku“. Robu koju kupe, umjesto da kao druge mafije odvedu na sasvim deseto mjesto, u Hamburg ili neku drugu luku, oni brodove uglavnom stacioniraju u svojim lukama, u Baru ili Tivtu. Na taj način, sve službe, a posebno američka otkrile su njihove namjere“, kaže on.
Ipak, crnogorska mafija ne odustaje i ruta se kreće od Latinske Amerike do crnogorskih luka, kada je u pitanju veći tovar. Kada su u pitanju manji tovari, brod se zaustavlja na pučini između Italije i Crne Gore, gdje se kokain pretovaruje na brze čamce i odatle se ditribuira dalje, kao što se radi od osamdesetih godina prošlog vijeka.
„U tom lancu imamo čitav niz „operativaca“ – one koji već žive u Latinskoj Americi, one koji u Latinsku Ameriku dolaze da naruče robu, one koji su zaduženi za transport, one koji dočekuju robu na pučini ili oni koji dočekuju robu na obali“, objašnjava Spasić.
Zaključak sagovornika Kurira je da crnogorska mafija vodi glavnu riječ o snabdijevanju jednog dijela evropskog tržišta kokainom i da je glavni nosilac, ne samo distribucije, nego i trgovine.
Novinar i publicista Predrag Jeremić naglašava još jedan fenomen – svojevrsni odlazak u pečalbu kako bi se, radeći na transportu kokaina, zaradio novac. Narko karteli, kaže on, traže ljude odvažne i spremne na rizik od višegodišnje robije, a sve više ljudi se odlučuje da riješi svoje životne probleme tako što će se uključiti u transport droge.
„Postoje neke bizarne priče. Prijatelji mi pričaju kako neko u Baru zida kuću pa nije uspio da je završi i morao je malo da se otisne, da radi „preko“. Klasični kriminalni poslovi više ne mogu da se rade po inostranstvu – da se obijaju butici ili da se pljačkaju banke, pa je ostalo da rade transport ove opasne materije“, kaže Jeremić.
Prema Spasićevom mišljenju, Crna Gora je postala epicentar distribucije kokaina, ali on rutu preko Crne Gore naziva „krvavom“ zbog toga što je postala rizična. Svjedoci smo da se u poslednjih sedam do pet godina dogodilo nekoliko velikih zaplijena, jer svakom zaplenom oni koji su garantovali bezbedan dolazak droge do crnogorskih luka rizikuju život.
Maršruta od Latinske Amerike do Crne Gore, zbog čestih zaplijena, izgleda, sada više nije sigurna. S obzirom na dvostruko ubistvo vođe škaljarskog klana Igora Dedovića i njegovog saradnika Stevana Stamatovića u Atini u januaru, Grčka se sve češće pominje kao nova baza i utočište balkanskih kriminalaca koji vode transport i distribuciju kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. I zaplijenjeni brod na Arubi kao krajnju destinaciju imao je Solun.
Solun i Grčka su, kaže Spasić, vrata regiona. Vrlo je vjerovatno da je, uslijed toga što su neki brodovi sa kokainom „pali“ na crnogorskoj obali, ovoga puta pokušano da se droga uveze preko grčke obale.
„Taj kanal za njih predstavlja veliki rizik i produžava put droge. Cilj mafije jeste da, kada droga krene, što pre bude iskrcana na obalu, jer tada je sigurnija, pošto se dijeli. Pretpostavka je da je moguće da ubistvo koje se dogodilo u Atini jeste bio obračun oko droge koja je dolazila".
Interesantno je da su se i cigarete prebacivale preko Grčke“, povlači Spasić paralelu između šverca devedesetih godina i danas.
Sa svojom razuđenom obalom, gotovo kompletno na moru, Grčka je sasvim sigurno interesantna trgovcima drogom, kaže Jeremić. A biće sve interesantnija, jer su putevi droge prema Crnoj Gori i Albaniji u dobroj mjeri otkriveni i zatvoreni.
„Činjenica je da droga stiže do krajnjih korisnika i nemamo ni jedan jedini podatak da droga ne stiže. Ako imamo podatke da se droga zaplenjuje, a da se kod krajnjih korisnika povećava potrošnja, znači da se jedni putevi gase i da se otvaraju novi putevi“, zaključuje sagovornik Kurira.