Brajović je u podnesku naveo najmanje 13 konkretnih Skaj razgovora za koje tvrdi da su preuzeti iz drugih predmeta.
Optuženi Milan Brajović, kojem se u Višem sudu u Podgorici sudi za učešće u svirepom ubistvu Filipa Marjanovića (23) i Vukašina Gošovića u danilovgradskom selu Jelenak, zatražio je da se iz spisa izdvoje Skaj komunikacije za koje tvrdi da su preuzete iz drugih krivičnih predmeta, bez dokumentacije koja bi potvrdila zakonitost njihove upotrebe u ovom postupku.
On je juče Višem sudu predao pisani podnesak, u koji je "Pobjeda" imala uvid, i u kome navodi da odbrana nema mogućnost da provjeri kako su pribavljene, dešifrovane i obrađene poruke na kojima Specijalno državno tužilaštvo zasniva optužnicu.
Prema riječima branioca Brajovića, advokata Nikole Tomkovića, odbrana optuženih negodovala je na juče održanom suđenju jer im tužilaštvo, kako tvrde, ne dostavlja odgovore francuskih pravosudnih organa na zamolnice koje se odnose na svakog optuženog pojedinačno.
Brajović je u podnesku naveo najmanje 13 konkretnih Skaj razgovora za koje tvrdi da su preuzeti iz drugih predmeta.
Uz njih je označio elektronske foldere, brojeve sudskih zapisnika i stranice drugih optužnica na kojima se te komunikacije nalaze.
"Tražim da se izuzmu ovi čatovi kao pravno nevaljan dokaz jer nijesu dobijeni međunarodnom pravnom pomoći za ovaj predmet", naveo je Brajović.
On smatra da tužilaštvo ne može jednostavno preuzimati komunikacije iz jednog postupka i koristiti ih u drugom bez odgovarajuće dokumentacije koja bi odbrani omogućila provjeru njihovog porijekla i zakonitosti.
Zatražio je i da mu se dostavi odgovor francuskih organa na zamolnicu od 4. oktobra 2024. godine.
Brajović je posebno problematizovao način na koji su francuski i holandski istražitelji uspjeli da pročitaju poruke korisnika aplikacije SkyECC, koja je važila za zaštićenu od prisluškivanja.
Prema dokumentaciji koju je dostavio, istražitelji su najprije presretali komunikacije preko servera, ali nijesu mogli pročitati njihov sadržaj jer su poruke bile šifrovane.
Kasnije su primijenili posebnu tehniku poznatu kao man-in-the-middle (MITM), koja im je omogućila da pribave podatke potrebne za dešifrovanje.
Brajović ukazuje da je francuski sud ovu metodu odobrio 17. decembra 2020. godine, pa postavlja pitanje kako su otključane poruke razmjenjivane prije tog datuma i da li su istražitelji za to imali odgovarajuće sudske dozvole.
Ukazao je na mogućnost da su francuski istražitelji na ovaj način pristupali i telefonima korisnika u drugim državama, uključujući Crnu Goru, bez saglasnosti njihovih nadležnih organa.
On smatra da bi takvo postupanje moglo predstavljati povredu državnog suvereniteta, ali iz dostavljene dokumentacije nije moguće utvrditi da su istražitelji nezakonito pristupali telefonima korisnika u Crnoj Gori.
Brajović je zatražio i da se utvrdi kako su presretnute i dešifrovane poruke pretvorene u Excel tabele koje se koriste kao dokazi pred crnogorskim sudovima.
Tvrdi da odbrana nema uvid u originalne elektronske podatke, niti dokumentaciju koja bi pokazala ko je poruke preuzimao, obrađivao i razvrstavao.
"Moramo imati forenzičku kopiju kompletnog zapisa uz koji postoji dokaz da nije mijenjan", naveo je Brajović.
Zbog toga je predložio nezavisno vještačenje uz angažovanje stručnjaka iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije i Španije.
Od sudskog vijeća zatražio je da odluči o njegovim ranijim zahtjevima za pribavljanje dokumentacije, vještačenje i izdvajanje spornih komunikacija, kako bi odbrana i tužilaštvo imali mogućnost da se žale na takvu odluku.
Brajović je sredinom januara tokom iznošenja odbrane negirao krivicu za ubistvo Marjanovića i Gošovića, optužujući SDT da je sačinilo, kako je naveo, lažnu i selektivnu optužnicu zasnovanu na pogrešnom tumačenju Skaj komunikacija.
Prema tvrdnjama SDT-a, Marjanović i Gošović su u junu 2019. godine mučeni, a potom ubijeni u pomoćnom objektu nedaleko od porodične kuće Milana Brajovića u selu Jelenak, piše "Pobjeda".
Kao neposredni izvršioci ubistva optužnicom su, osim Brajovića, označeni Emil Tuzović, Stefan Đukić Mandić, dok se Goran Milašinović, Ivan Čarapić i Milovan Sekulović terete za pomaganje.
Marjanović i Gošović posljednji put su viđeni 2019. godine, kada su iz Srbije krenuli za Crnu Goru. Njihova imena kasnije su se pojavila na spiskovima nestalih osoba o kojima su pisali beogradski mediji nakon hapšenja kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Kao mogući motiv dvostrukog ubistva pominje se sumnja da su Marjanović i Gošović učestvovali u ubistvu Zijada Nurkovića u Španiji.