Ministar pravde Bojan Božović kazao je u emisiji “Budimo budni-pitajte Vladu” na TVCG da organi Srbije nikada nijesu odgovorili na zahtjeve Crne Gore o izručenju nekadašnjeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista, Svetozara Marovića.
Istakao je da je njemu problematično kako je neko dopustio da Marović napusti Crnu Goru. Napomenuo je da zastara zatvorske kazne nastupa od ponedjeljka, pa on na teritoriji Crne Gore više ne može odgovarati za djelo za koje je osuđen, prenosi RTCG.
Božović je kazao da su sve vlade od 2019. godine do sada ukupno osam puta obraćale organima Republike Srbije u vezi sa izručenjem Svetozara Marovića Crnoj Gori, ali da nikada nijesu dobili odgovor.
“Odgovora nije bio, apsolutno. Mi smo, naravno, i u neformalnoj komunikaciji razgovarali s organima Republike Srbije, međutim nije bilo konkretnih odgovora, ništa što bi bilo vrijedno dijeljenja unutar javnosti”, kazao je Božović.
Ističe da je za njega veći problem kako je dopušteno da Marović napusti Crnu Goru.
“Treba biti pošten i reći: mi imamo, generalno govoreći, ako izuzmemo ovaj slučaj, jako dobru saradnju s organima Republike Srbije. Zamolnice, izručenja, su nešto što je sastavni dio i uobičajeni dio aktivnosti i poslova ministarstava pravde i Srbije i Crne Gore. Važno je istaći: nema Srbija obavezu, kao što ni mi ne bismo imali, da izruči neko lice, pa čak ni da odgovori. U međunarodnom pravu je to tako”, kazao je Božović.
Smatra da je s budnom pažnjom trebalo ispratiti odluku kao što je odobrenje Maroviću da napusti Crnu Goru zbog liječenja.
“Međutim, treba, naravno, uvijek s budnom pažnjom ispratiti svaku sličnu ili takvu odluku, ne samo po tom pitanju, već cjelokupan događaj. Ne želim da upirem prstom u sudiju, nego prosto želim da kažem da treba da razmislimo još jednom: je li onda sporazum o priznanju krivice, koji je bio zaključen, stvarno bio djelotvoran institut u tom i konkretnom slučaju? Očigledno ne”, kazao je on.
Istakao je da od ponedjeljka Marović može slobodno u Crnu Goru.
“Po našim saznanjima, zastara nastupa tako od ponedjeljka, što znači da on ne može za djelo za koje je osuđen više odgovarati na teritoriji države Crne Gore”, zaključio je Božović.
Počeli su postupci za trajno oduzimanje imovine od osoba osuđenih da su dio organizovanih kriminalnih grupa, a prema novom Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću, u određenim slučajevima više neće biti potrebno čekati pravosnažnu presudu, već se postupak može pokrenuti nakon potvrđivanja optužnice, kazao je ministar pravde Bojan Božović.
On je rekao da je riječ o početku postupaka, te da će sud u konkretnim slučajevima ocijeniti da li postoje osnovi za trajno oduzimanje imovine.
„Više neće biti neophodno da čekamo pravosnažne presude kao u konkretnom slučaju, već su Specijalno državno tužilaštvo i generalno institucije na osnovu prve faze postupka, odnosno nakon potvrđivanja optužnice, u mogućnosti da uđu u proces trajnog oduzimanja imovine“, kazao je Božović.
Prema njegovim riječima, ranije je bilo prigovora zbog toga što nije bilo pravosnažnih presuda, dok ih sada ima, a one su takođe jedan od osnova za trajno oduzimanje imovinske koristi.
„Da nije toga, mi danas ne bismo bili tako blizu zatvaranja pregovaračkih poglavlja 23 i 24“, rekao je Božović.
Govoreći o tome koliko bi postupci mogli trajati, Božović je kazao da ne želi da prejudicira odluke suda.
„Uvijek imamo sve te pravne lijekove, sve te pravne mehanizme. Ne bih volio da se nađem u ulozi advokata, uslovno rečeno, jedne strane, u ovom slučaju državnog tužilaštva, ili da prejudiciram neke odluke“, kazao je.
Istakao je da sistem ima mehanizme i za trajno oduzimanje imovinske koristi, ali i za zaštitu prava onih koji smatraju da su oštećeni.
„Imamo dovoljno mehanizama da sprovedemo trajno oduzimanje imovinske koristi, ali isto tako imamo dovoljno mehanizama da strana koja smatra da je u tom postupku oštećena, ulaganjem određenih pravnih lijekova, ostvari svoju pravdu“, rekao je Božović.
Dodao je da očekuje da bi uskoro mogao biti poznat epilog u tim predmetima.
Govoreći o tome kako će država upravljati imovinom koja bude trajno oduzeta, Božović je kazao da je zakonom precizirano kako se ona raspoređuje.
„Na primjer, 40 odsto pripada Ministarstvu pravde, odnosno Vladi, koja će onda raspodijeliti tamo gdje mislimo da treba“, kazao je Božović.
Dodao je da je predviđeno da dio sredstava bude usmjeren i na određena osjetljiva socijalna pitanja.
Božović je rekao da postoje i inicijative iz civilnog sektora da se, kako bude rastao obim trajnog oduzimanja imovinske koristi, razmotri mogućnost da dio sredstava bude usmjeren posebno osjetljivim kategorijama ili profesijama.
„Hajmo da razmislimo o tome zašto u nekom budućem periodu možda ne bismo jedan dio sredstava izdvajali za dodatno osnaženje slobode izražavanja, položaja novinara, medija“, rekao je Božović.
Prema njegovim riječima, cilj je da se pošalje jasna poruka da se novac stečen kriminalom vraća tamo gdje pripada i gdje je najpotrebniji.
Na pitanje ko će gazdovati oduzetom imovinom, Božović je odgovorio da će to, prema važećoj proceduri, u početku biti Uprava za državnu imovinu.
„Ona u početku da, odnosno trenutno da, to je po zakonskoj proceduri“, kazao je.
Božović je podsjetio da se ranije govorilo i o mogućnosti osnivanja posebne institucije, odnosno agencije za upravljanje takvom imovinom, ali da to trenutno nije predviđeno zakonom.
„Uporedna analiza nam je ukazala da je neophodan i poseban zakon koji bi regulisao sva ta pitanja“, rekao je Božović.
On je kazao da vjeruje da Uprava za državnu imovinu trenutno ima kapacitete da odgovori tom izazovu.
„Uprava za državnu imovinu trenutno ima kapacitete i moći da se izbori s ovim izazovom i da nam pošalje jednu jasnu, proaktivnu ulogu i, na kraju krajeva, da gazduje tom imovinom, uz, naravno, podršku Vlade, Ministarstva pravde i svih nas, na najbolji mogući način“, zaključio je Božović.