Crna hronika

Obustavljen postupak protiv Jovana Martinovića i Andreja Nedovića

Autor Anja Bajčetić Izvor CdM

Postupak je obustavljen jer, kako je saopšteno iz Višeg suda, u spisima predmeta nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni, kao saizvršioci, počinili krivično djelo koje im je stavljeno na teret.

Izvor: MONDO/Anđela Pešić

Viši sud u Podgorici obustavio je postupak protiv Jovana Martinovića i Andreja Nedovića, koji su optužnicom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici bili teretili za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Odlukom predsjednika vijeća, sudije Nenada Vujanovića, utvrđeno je da nema mjesta optužbi protiv Martinovića i Nedovića po optužnici Višeg državnog tužilaštva od 10. jula 2026. godine, prenos CdM.

Postupak je obustavljen jer, kako je saopšteno iz Višeg suda, u spisima predmeta nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni, kao saizvršioci, počinili krivično djelo koje im je stavljeno na teret.

Prema optužnici, Jovan Martinović se teretio da je zloupotrijebio položaj u vezi sa raspolaganjem tuđom imovinom i prekoračio granice svojih ovlašćenja kada je donio odluku da se kompaniji „Uniprom“ dodijeli ukupno 867.714 tCO2eq besplatnih emisionih kredita.

Andrej Nedović bio je obuhvaćen optužnicom zbog navoda da je, po Martinovićevom nalogu, u registar emisionih kredita „Eko fonda“ upisao broj emisionih kredita, datum i osnov njihovog sticanja, bez prethodno donesene pisane odluke Vlade Crne Gore.

Međutim, Viši sud je zaključio da za takve navode nema dovoljno dokaza.

„Uredbom o aktivnostima, odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte, koju je Vlada donijela 6. februara 2020. godine, između ostalog, utvrđuju se ukupan iznos emisionih kredita koji se dodjeljuje u odnosu na početno stanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i pravila za dodjelu besplatnih emisionih kredita. Odredbe te uredbe razrađene su u Prilogu 4, kojim je propisan način određivanja besplatnih emisionih kredita, između ostalog u cilju obezbjeđivanja eventualnog povratka nivoa aktivnosti postojećih postrojenja na nivo iz perioda od 2005. do 2008. godine. Za 2020. godinu, Kombinatu aluminijuma ovom uredbom određen je iznos od 1.020.840 tCO2eq besplatnih emisionih kredita, dok je za Toscelik Alloyed Engineering Steel Nikšić određen iznos od 5.800 tCO2eq. Istim prilogom propisano je da se, počev od 2021. godine, broj besplatnih emisionih kredita koji se postrojenjima dodjeljuje na godišnjem nivou određuje umanjenjem po godišnjoj stopi od 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu, sve do dostizanja iznosa u skladu sa odgovarajućim referentnim faktorom emisije iz Priloga 3“, navodi se u obrazloženju suda.

Sud je ukazao da je ova uredba donijeta na osnovu Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena.

„Članom 11 stav 2 tog zakona propisano je da je operater stacionarnog postrojenja koje obavlja aktivnosti, odnosno djelatnosti koje dovode do emitovanja gasova sa efektom staklene bašte, dužan da obezbijedi emisioni kredit za svaku jedinicu ekvivalentne emisije ugljen-dioksida koju ostvaruje. Istim članom, u stavu 7, propisano je da alokaciju emisionih kredita vrši Vlada, sprovođenjem javnih aukcija ili besplatnom dodjelom, u skladu sa propisom kojim se, između ostalog, utvrđuju kriterijumi za dodjelu besplatnih kredita“, navodi Viši sud.

Prema ocjeni suda, zakonska odredba govori o propisu, a ne o pojedinačnoj odluci kao upravnom aktu javnopravnog organa.

„Upravo je navedena uredba propis – podzakonski akt donijet radi razrade zakonskih odredbi i njihove primjene u praksi. Na tom stanovištu sud temelji zaključak da za dodjelu besplatnih emisionih kredita nije bilo neophodno donošenje posebne odluke Vlade Crne Gore“, navodi se u odluci.

Sud se posebno osvrnuo i na upis podataka u registar emisionih kredita, ocjenjujući da ta radnja ima karakter evidencije.

„Izdavanjem potvrde i upisom u registar emisionih kredita privredno društvo Uniprom Nikšić nije steklo novo pravo niti je tim radnjama ostvarilo korist, već je samo evidentirano ono što je Uniprom stekao na osnovu uredbe“, zaključio je sud.

Shodno tome, sud nije našao osnov za tvrdnje iz optužnice o zloupotrebi i prekoračenju ovlašćenja, niti za zaključak da postoji uzročno-posljedična veza između postupanja okrivljenih i navodno pribavljene protivpravne imovinske koristi, piše CdM.

U obrazloženju se navodi i da nije utvrđena uzročna veza između radnji Martinovića i Nedovića i broja besplatnih emisionih kredita koji su dodijeljeni, kao ni da su njihove radnje uticale na kasniji prenos dijela tih kredita sa „Uniproma“ Nikšić na Elektroprivredu Crne Gore AD Nikšić.

Na osnovu svega navedenog, Viši sud je zaključio da ne postoji dovoljno dokaza za postojanje osnovane sumnje da su Martinović i Nedović, kao saizvršioci, počinili krivično djelo koje im je optužnicom stavljeno na teret. Zbog toga je krivični postupak protiv njih obustavljen.