Crna hronika

SDT provjerava da li je Budva preplatila zgradu JRB-a

Autor Anja Bajčetić Izvor Vijesti

Opština Budva kupila je samo zgradu JRB, površine 815 kvadratnih metara, dok zemljište od 5.454 kvadrata koje je okružuje nije bilo predmet kupoprodaje.

Izvor: MONDO

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet i otvorilo izviđaj povodom kupovine oronule zgrade nekadašnjeg Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB), nadomak Staroga grada u Budvi, koju je Opština Budva kupila za 7,1 milion eura.

“Predmet za koji se interesujete je formiran po krivičnoj prijavi podnijetoj u junu ove godine. U toku je izviđaj, kako bi se prikupili dokazi, podaci i obavještenja potrebni za donošenje odluke”, kazao je “Vijestima” specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.

Predmet je formiran na osnovu krivične prijave koju je podnio lider Pokreta za grad i odbornik te grupe građana u budvanskom parlamentu Đorđe Zenović. Na predmetu radi tužiteljka Ana Perović Vojinović.

Zenović je ranije podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv stečajnog sudije, stečajnog upravnika i Odbora povjerilaca stečajnog dužnika “Vektra Montenegro”, procjenitelja tržišne vrijednosti nepokretnosti, kao i drugih NN lica, zbog prodaje zgrade JRB Opštini Budva za 7,1 milion eura.

On je u prijavi naveo da je takvom kupovinom budžetu Opštine Budva nanesena višemilionska šteta.

Opština Budva kupila je samo zgradu JRB, površine 815 kvadratnih metara, dok zemljište od 5.454 kvadrata koje je okružuje nije bilo predmet kupoprodaje.

U krivičnoj prijavi Zenović navodi da postoji osnov sumnje da su prilikom prodaje počinjena brojna krivična djela.

“Postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanja službene isprave, krivičnim djelom navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja, krivičnim djelom nesavjesnog rada u službi, krivičnim djelom prevare u službi sa elementima organizovanosti”, piše u krivičnoj prijavi u koju su “Vijesti” imale uvid.

Zenović u obrazloženju prijave navodi da je stečajna uprava “Vektre Montenegro” u avgustu 2025. godine oglasila prodaju dijela imovine u Budvi, među kojom su bile stambene zgrade, stanovi i poslovni prostori. Početna cijena bila je 6.902.789,20 eura.

“Opština Budva je učestvovala u postupku i dostavila pisanu ponudu za kupovinu nepokretnosti koje su ponuđene na prodaju, a na osnovu Odluke o davanju ovlašćenja predsjedniku Opštine koja je usvojena na sjednici SO Budva održanoj 25. avgusta 2025. ponudivši najnižu, početnu cijenu. Nakon toga, a po informacijama koje su nam bile dostupne putem medijskih navoda, pomenuti oglas biva poništen. U daljem postupku prodaje imovine, Stečajna uprava, odnosno Odbor povjerilaca stečajnog dužnika, prihvatila je zahtjev Opštine Budva za prodaju pomenute imovine neposrednom pogodbom. Stečajna uprava je uputila ponudu Opštini Budva za zaključenje Ugovora o kupovini nepokretnosti u vlasništvu stečajnog dužnika ‘Vektre Montenegro’ neposrednom pogodbom za iznos od 7.152.789,20 eura. Opština Budva se saglašava sa takvom ponudom i Skupština opštine Budva na sjednici održanoj 31. decembra 2025. godine donosi novu Odluku o davanju ovlašćenja predsjedniku Opštine čime se daje saglasnost predsjedniku Opštine da zaključi ugovor o kupovini predmetnih nepokretnosti za iznos od 7.152.789,20 eura”, naveo je Zenović.

Prema njegovim navodima, sporna je i procjena vrijednosti objekta, odnosno način na koji je utvrđena tržišna vrijednost zgrade.

Zenović tvrdi da je prilikom procjene došlo do značajnog odstupanja od pravila i metodologije za utvrđivanje tržišne vrijednosti, kao i od drugih propisa, zbog čega je, kako navodi, budžetu Opštine Budva nanesena višemilionska šteta.

“Naime, površina predmetnih objekata iznosi 815 kvadrata. Kada se iz ponuđene i realizovane kupovne cijene konkretne imovine od 7.152.789,20 eura izvede ukupna kvadratura objekata dođe se do iznosa od 8.776,50 eura po metru kvadratnom objekta. Važno je naglasiti ključne karakteristike i stanje objekta koji je bio predmet prodaje, odnosno da se radi o objektu koji je izgrađen prije 90 godina, a da je, pretpostavljam, rekonstruisan nakon zemljotresa 1979. godine, kao i da od tada do danas na njemu nije vršena dodatna rekonstrukcija ili druga ulaganja. Samim uvidom sa lica mjesta konstatuje se lako da se zgrada nalazi u jako lošem stanju, oronula je i praktično neuslovna za korišćenje. Već nekoliko decenija u njoj se ne obavlja nikakva poslovna ili druga djelatnost u skladu sa namjenom”, naglasio je Zenović.

Zenović dodatno ukazuje na urbanistička ograničenja na toj lokaciji, navodeći da nije dozvoljena bilo kakva gradnja ili proširenje kapaciteta, što, prema njegovom mišljenju, direktno utiče na tržišnu vrijednost objekta.

Kao osnov za poređenje navodi rješenje o prosječnoj tržišnoj cijeni kvadrata građevinskog objekta za 2025. godinu, koje je donijela Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva.

“Prosječna tržišna cijena u iznosu od 2.212,80 eura, za stambeni prostor; 2.581,60 eura, za poslovni objekat, stambeno-poslovni objekat i poslovne prostorije; 1.290,80 eura, za pomoćne objekte, nestambeni prostor, garaže, garažna mjesta, podrume i ostale objekte (krovne terase, tavani, tehničke prostorije); 1.475,20 eura, za objekte u izgradnji; 1.475,29 eura, za nepokretne privremene objekte. U obrazloženju je navedeno da je u postupku određivanja tržišne cijene nepokretnosti (građevinskog objekta) saglasno članu 6, 6b Zakona o porezu na nepokretnost, kojim je propisano da se prosječna tržišna cijena kvadrata građevinskog objekta određuje za stambeni objekat na osnovu podataka o prosječnoj tržišnoj cijeni kvadrata novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori, koji objavljuje Uprava za statistiku CG, Monstat, za godinu koja prethodi godini za koju se porez utvrđuje, Upravi lokalnih javnih prihoda je, od 26. marta 2025. godine, dostavljen podatak od Uprave za statistiku od 31. 03. 2025. godine, da prosječna cijena kvadrata stambene površine u novogradnji za 2024. godinu iznosi 1.844 eura. Množenjem te cijene sa korektivnim koeficijentima, a u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnost i Odluke o porezu na nepokretnost došlo se do prosječne tržišne cijene građevinskog objekta po kvadratu koja se koristi za obračun poreza na nepokretnost”, naveo je Zenović.

On smatra da bi, primjenom najviše navedene cijene od 2.581,60 eura po kvadratnom metru, bez dodatnog umanjenja zbog starosti i nefunkcionalnosti objekta, vrijednost zgrade iznosila oko 2,1 milion eura.

Prema njegovom obračunu, 815 kvadratnih metara pomnoženo sa 2.581,60 eura daje 2.104.004 eura.

Iz kabineta predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića odmah nakon podnošenja krivične prijave saopšteno je da je kupovina zgrade JRB sprovedena u skladu sa zakonom.

Iz Opštine su odbacili i navode da je kvadrat prostora preplaćen.

Istakli su da procjena prema kojoj vrijednost kvadratnog metra stambenog prostora u Budvi iznosi 2.400 eura godinama ne odgovara stvarnom stanju na tržištu nekretnina, posebno imajući u vidu, kako su naveli, značajnu istorijsku, urbanističku i simboličku vrijednost objekta za Budvu.

Iz Opštine su posebno osporili i procjenu vrijednosti zemljišta.

“Aktuelno rukovodstvo Opštine Budva zastupa potpuno drugačiji pristup. Naš prioritet je zaustavljanje devastacije prostora, odgovorno upravljanje urbanim razvojem i očuvanje autentičnog identiteta Budve. Javni interes za nas predstavlja neprikosnoveno načelo, koje je iznad svakog pojedinačnog političkog interesa, lične ambicije ili privatne vizije komercijalizacije gradskog prostora. Upravo vođeni tim principima donijeli smo odluku o otkupu zgrade nekadašnjeg JRB, objekta koji je decenijama bio zapušten i neiskorišćen u samom centru grada. Naša namjera je da ovaj prostor bude priveden namjeni koja će služiti svim građanima Budve i doprinijeti podizanju urbanističkih, kulturnih i estetskih standarda ovog dijela grada”, ističe se u reagovanju.

Iz Opštine Budva nijesu odgovorili “Vijestima” kada će početi adaptacija zgrade JRB, niti koja će biti njena buduća namjena.

SDT će, kako je saopšteno, tokom izviđaja prikupljati dokaze, podatke i obavještenja na osnovu kojih će biti odlučeno da li u ovom slučaju postoji osnov za dalje postupanje.