Božović: Promjena sudije više neće automatski značiti ponovno izvođenje svih dokaza

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku, koje su na dnevnom redu Skupštine, donose niz rješenja usmjerenih na efikasnije vođenje krivičnih postupaka, bolju zaštitu žrtava i restriktivniju primjenu sporazuma o priznanju krivice, piše Pobjeda.

Predstavljajući izmjene na sjednici Odbora za politički sistem, upravu i pravosuđe, Božović je posebno izdvojio promjenu koja se odnosi na glavni pretres. Promjena predsjednika ili člana vijeća, kako je kazao, više sama po sebi neće zahtijevati automatsko ponovno izvođenje svih dokaza.

„Nerijetko se dešavalo da jedan sudija pređe u drugi sud i da sudsko vijeće praktično mora od početka da krene sa vođenjem postupka“, rekao je Božović, navodeći da se u takvim situacijama postupci koji traju dvije ili tri godine mogu faktički vraćati na početak.

Prema njegovim riječima, cilj je povećanje efikasnosti postupka, uz unapređenje načina čuvanja i izvođenja dokaza.

Božović je među novim rješenjima izdvojio i sistematičnije uređenje prava žrtava. Izmjenama se, kako je naveo, uređuju pravo na informaciju, podršku i zaštitu, individualnu procjenu potreba i posebne mjere zaštite, prenosi Pobjeda.

Predviđeno je i formiranje stručnih službi pri višim sudovima i višim državnim tužilaštvima, koje bi trebalo da pružaju dodatnu podršku žrtvama, posebno žrtvama nasilja, tokom cijelog postupka.

Posebna pažnja posvećena je zaštiti djece. Božović je kazao da će, kada dijete podnese prijavu, organi morati da postupaju sa posebnom pažnjom i koriste jezik koji dijete razumije.

Saslušanje djeteta u bilo kojoj fazi postupka, prema predloženim rješenjima, obavezno će se audio-vizuelno snimati, a biće omogućeno i saslušanje bez neposrednog kontakta sa okrivljenim.

Predloženim izmjenama uvode se i restriktivnija pravila kada je riječ o sporazumu o priznanju krivice.

Božović je kazao da se prijedlog sporazuma može podnijeti samo jednom i najkasnije do prvog ročišta za glavni pretres. Oštećeni će biti upoznat sa sadržajem sporazuma i izjasniće se o troškovima i imovinskopravnom zahtjevu.

Za posebno teška krivična djela počinjena na štetu djece sporazum o priznanju krivice biće isključen.

Ministar je najavio da reforma Zakonika o krivičnom postupku time neće biti završena. Kao narednu fazu izdvojio je izmjene koje bi trebalo da pomognu sudovima u pisanju presuda, posebno imajući u vidu njihovu obimnost.

„Ogromno opterećenje i sudije trpe kada treba da sastave presudu od 200, 300, 400 strana i to takođe ne pomaže efikasnosti postupka“, kazao je Božović, navodeći kao primejr presucde Evroskog suda za ljudska prava čiji obim ne prelazi nekoliko desetina strana, piše Pobjeda.

Božović je predstavio i izmjene Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.

Predloženim izmjenama proširuje se osnov odgovornosti pravnog lica, koje bi, osim za djelo odgovornog lica, moglo odgovarati i kada je djelo u njegovu korist učinilo lice koje djeluje pod rukovodstvom odgovornog lica, pod uslovom da je izvršenje omogućeno propustom odgovornog lica da sprovede nadzor ili kontrolu koju je bilo dužno da izvrši.

Istovremeno se mijenjaju novčane kazne kako bi bile djelotvorne, srazmjerne i odvraćajuće. Kada štetu ili protivpravnu imovinsku korist nije moguće utvrditi ili ih je teško utvrditi, predlaže se povećanje raspona novčane kazne sa sadašnjih 1.000 do 5.000 eura na 4.000 do 40 miliona eura.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović, predstavljajući Prijedlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kazao je da taj propis institucijama daje „snažno oružje“ u borbi protiv kriminala, posebno organizovanog.

Istakao je da je cilj da se kriminalnim strukturama trajno oduzme imovina proistekla iz kriminalne djelatnosti, bez čekanja pravosnažne krivične presude i bez obzira na konačni ishod krivičnog postupka.

„Udara onamo gdje ga najviše boli, u imovinu koja je nezakonito stečena, bez čega nema ni efikasne i uspješne borbe protiv ovog zla, a u krajnjem bez čega nema pravde“, rekao je Sekulović.

Prema njegovim riječima, predloženi model oslanja se na postojeći institucionalni okvir i iskustvo policije, državnog tužilaštva i sudova, pa ne zahtijeva formiranje novih organa niti veliki sistemski zahvat.

Sekulović je zakon nazvao „crnogorskim modelom zakona oduzimanja imovine“, navodeći da objedinjuje elemente slovenačkog i italijanskog modela, prethodna crnogorska rješenja, ali donosi i nova rješenja.

Kazao je da bi taj model, zbog svojih specifičnosti, u perspektivi mogao biti zanimljiv i drugim državama.

Državni sekretar odbacio je ocjene da bi predloženi zakon mogao ugroziti prava vlasnika imovine koja bude predmet postupka.

Kazao je da osoba čija se imovina preispituje ima pravo na kvalifikovanog branioca, da osporava i predlaže dokaze, kao i pravo na žalbu, prenosi Pobjeda.

„Vodi se potpun postupak u kojem ona ima sve procesne garancije pravičnog postupka“, rekao je Sekulović.

Dodao je da je Ministarstvo pravde za predloženi model dobilo i pozitivno mišljenje Evropske komisije.

Sekulović je ocijenio da je predloženim zakonom napravljen snažan normativni iskorak koji bi trebalo da omogući nadležnim organima da što prije, ali na zakonit način, oduzmu imovinu organizovanom kriminalu.

„Ovaj zakon otvara vrata ne samo da se puni budžet u tom materijalnom smislu, koji je jako važan, već da se jača povjerenje u naše institucije sistema“, kazao je Sekulović.

Prijedlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i izmjene Zakonika o krivičnom postupku dio su reformskog paketa Ministarstva pravde koji bi trebalo da doprinese efikasnijem krivičnom postupku i snažnijem odgovoru države na organizovani kriminal.