Iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda i civilnog sektora upozoravaju da nije riječ o izolovanom slučaju, već problemu koji se ponavlja iz godine u godinu, a koji je posljedica neadekvatnih uslova u zatvorskom sistemu
Više državno tužilaštvo u Podgorici saslušalo je devet svjedoka i preduzima sve radnje u cilju rasvjetljavanja slučaja u kojem je, kako se sumnja, osuđenik V. B. star 23 godine, silovao 53-godišnjeg zatvorenika sa kojim je dijelio ćeliju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu. Iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda i civilnog sektora upozoravaju da nije riječ o izolovanom slučaju, već problemu koji se ponavlja iz godine u godinu, a koji je posljedica neadekvatnih uslova u zatvorskom sistemu. Poručuju i da država ne smije ignorisati preporuke Komiteta za sprječavanje mučenja, već pristupiti stvarnom i trajnom poboljšanju uslova za lica lišena slobode, piše RTCG.
Najnoviji slučaj silovanja u okviru kojeg je do sada saslušano devet svjedoka, a koji, kako konstatuje Ivan Radulović iz Građanske alijanse, nije izolovan, ilustruje, kaže, sve ono što je Komitet za sprečavanje mučenja Savjeta Evrope godinama ukazivao: da uslovi u zatvorskom sistemu, poput prenatrpanosti, nedostatka nadzora, te izostanka nekih organizacionih aktivnosti, stvaraju okruženje u kome je, ističe Radulović, rizik od nasilja među zatvorenicima realan i sistematski, ali i povećan.
“Smatram da se odgovornost institucija ne smije svesti na procesuiranje pojedinačnih slučajeva, koliko god ono bilo, naravno, neophodno. Suštinsko pitanje jeste da li će država konačno pristupiti sprovođenju preporuka CPT-a, poboljšanju uslova smještaja, skraćivanju dužine pritvora, što je opet priča za sebe. Zatim obuci osoblja za prepoznavanje i sprječavanje nasilja, kao i uspostavljanju mehanizama koji štite one koji prijave zlostavljanje, što je opet i ključno. A dok se sve to ne desi, nažalost, vjerujem daće se slični slučajevi i dalje ponavljati”, kazao je Radulović. .
Da se određeni problemi u zatvorskom sistemu iz godine u godinu ponavljaju, ukazuju i u izvještaju zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Zamjenica ombudsmana Milica Gospić naglašava da, iako je bilo pomaka i dio preporuka ispoštovan, ipak su ključni problemi ostali neriješeni.
“Zato je važno da se preporuke zaštitnika nacionalnog preventivnog mehanizma i CPT-a ne posmtraju samo kroz pitanje da li je neka preporuka formalno realizovana, već da li je dovela do stvarnog i trajnog poboljšanja uslova za lica lišena slobode”, rekla je Gospić.
I izvještaj Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja pokazuje, napominje Ivan Radulović, da gotovo potpuno izostaju aktivnosti usmjerene na promjenu i na rješavanje i prevazilaženje određenih problema.
“Bili su zabilježeni i konkretni primjeri nasilja među zatvorenicima, koje i dan-danas de facto postoji. Tako da ono što posebno zabrinjava u tom smislu jeste i kontinuitet ovih nalaza. Naime, izvještaji CPT-a godinama ukazuju na iste probleme”, ističe on.
A koliko je važno da se pravovremeno postupa, govori i podatak da je, zbog nedostavljanja ili kašnjenja u dostavljanju traženih izvještaja, crnogorski ombudsman u 519 predmeta uputio 623 urgencije. Upravo zato su, napominje Milica Gospić, novim zakonom predviđene novčane kazne za nedostavljanje izvještaja.
“Kada je riječ o poglavlju 23, poštovanje standarda i preporuka CPT-a jedno je od završnih mjerila. Zbog toga će stanje u zatvorskom sistemu i konkretni rezultati njegovog unaprjeđenja biti dio ukupne ocjene napretka Crne Gore u ovoj oblasti”, rekla je ona.
Evropski parlament, kako podsjećaju sagovornici RTCG, u nacrtu rezolucije za Crnu Goru pozvao je vlasti da u potpunosti sprovedu preporuke Komiteta, što nije urađeno u mjeri koja bi, zaključuju, dala vidljive rezultate.