Prema predloženim izmjenama, GST bi ubuduće imao mogućnost da uloži prigovor ukoliko vrhovni državni tužilac (VDT), u ovom slučaju Milorad Marković, odluči da preuzme neki predmet SDT-a ili pojedine radnje iz njegove nadležnosti.
Izmjenama Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) predviđeno je dodatno jačanje položaja glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića, kroz proširenje njegovih ovlašćenja i uvođenje novih privilegija, prenosi Dan.
Prema predloženim izmjenama, GST bi ubuduće imao mogućnost da uloži prigovor ukoliko vrhovni državni tužilac (VDT), u ovom slučaju Milorad Marković, odluči da preuzme neki predmet SDT-a ili pojedine radnje iz njegove nadležnosti. Pored toga, Novović bi dobio ovlašćenje da samostalno bira rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), njegov rad ne bi bio podložan ocjenjivanju, a nakon završetka mandata funkciju bi nastavio kao tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Na moguće posljedice ovakvih izmjena i sporna zakonska rješenja posljednjih dana ukazivali su predstavnici civilnog sektora, među kojima Institut Alternativa (IA) i Akcija za socijalnu pravdu (ASP).
Iz Instituta Alternativa ocjenjuju da je jedna od ključnih kontroverzi upravo novi odnos između GST-a i VDT-a. Predlogom zakona omogućava se glavnom specijalnom tužiocu da ospori odluku vrhovnog državnog tužioca o preuzimanju predmeta ili pojedinih radnji iz nadležnosti SDT-a, dok bi o tom prigovoru odlučivao Tužilački savjet, bez učešća VDT-a, piše Dan.
Vlada ovakvo rješenje obrazlaže potrebom dodatnog jačanja institucionalne samostalnosti SDT-a, ali su ga kritikovali i Vrhovno državno tužilaštvo i Institut Alternativa.
"Ključna kontroverzija odnosi se na odnos između glavnog specijalnog tužioca (GST) i vrhovnog državnog tužioca (VDT). Predviđa se mogućnost da glavni specijalni tužilac uloži prigovor ukoliko vrhovni državni tužilac odluči da preuzme predmet ili pojedine radnje iz nadležnosti SDT-a. O tom prigovoru odlučivao bi Tužilački savjet, bez učešća vrhovnog državnog tužioca. Vlada ovo rješenje obrazlaže potrebom dodatnog jačanja institucionalne samostalnosti Specijalnog državnog tužilaštva, a kritikovali su ih i Vrhovno državno tužilaštvo i Institut Alternativa (IA). Ustav propisuje da VDT predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku, pa nije jasno kako se ovim Predlogom zakona sada namjerava propisati dodatno isključenje u sporu između GST i VDT. Ne treba zaboraviti da u Tužilačkom savjetu sjedi još jedan tužilac iz Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i jedan tužilac iz Specijalnog državnog tužilaštva, što u konkretnom sporu predstavlja novi sukob interesa, jer je teško očekivati da oni glasaju suprotno stavu svog neposrednog rukovodioca. Uz to, o sporu između GST i VDT odlučivaće i tužioci nižih tužilaštava, viših i osnovnih, advokati i ugledni pravnici, što cijeli spor izvlači van državnog tužilaštva u organ kojem to nije ni formalna ni prirodna i logična ustavna ni zakonska nadležnost" upozorio je Stevo Muk iz IA.
Muk je podsjetio da se i Vrhovno državno tužilaštvo protivilo rješenju koje GST-u daje mogućnost da uloži prigovor na odluku VDT-a, uz obrazloženje da bi se time mogla narušiti hijerarhija i jedinstvo državnog tužilaštva.
Prema stavu VDT-a, ukoliko bi ovakav mehanizam ostao u zakonu, o prigovoru bi trebalo da odlučuje sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, a ne Tužilački savjet.
Na mogućnost dodatnog jačanja pozicije GST-a ukazali su i iz Akcije za socijalnu pravdu. Iz te organizacije naveli su da će, prema novim odredbama, glavni specijalni tužilac ubuduće birati šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, dok je prema važećem rješenju bila potrebna samo njegova saglasnost.
Takođe, mijenja se i status GST-a nakon prestanka funkcije. Prema sadašnjim pravilima, glavni specijalni tužilac bi nakon završetka mandata ostajao u SDT-u kao specijalni tužilac, dok bi prema predloženim izmjenama prešao u Vrhovno državno tužilaštvo na mjesto državnog tužioca, prenosi Dan.
Predložene izmjene tako otvaraju pitanje budućeg odnosa između dva najviša tužilačka nivoa — SDT-a i VDT-a — kao i granica između jačanja samostalnosti specijalnog tužilaštva i očuvanja principa hijerarhije unutar državnog tužilaštva.