Jedna od najvažnijih novina odnosi se na uslove za prestanak sudijske funkcije zbog odlaska u penziju, pitanje koje je prethodnih godina bilo predmet različitih pravnih tumačenja.
Sudije u Crnoj Gori ubuduće bi u penziju odlazile sa navršenih 66 godina života, uvode se novi kriterijumi za izbor sudija viših sudova, mijenja sistem ocjenjivanja njihovog rada, proširuju prava kandidata koji konkurišu za sudijske funkcije, a pooštrava disciplinska odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija. To predviđa Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji je Vlada uputila Skupštini na usvajanje po hitnom postupku, prenosi CdM.
Iz Vlade navode da je riječ o jednom od ključnih propisa za ispunjavanje završnih mjerila u okviru Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, te da je cilj izmjena unapređenje efikasnosti pravosuđa kroz brže popunjavanje sudijskih mjesta, kvalitetnije vrednovanje rada i snažnije mehanizme odgovornosti.
„Izmjene ovog zakona vrše se kako bi se upražnjena sudijska mjesta popunjavala blagovremeno, unaprijedio sistem ocjenjivanja i ojačala disciplinska odgovornost i kvalitet i kvantitet rada, a sve u cilju efikasnosti rada sudova i jednakosti građana pred zakonom i ostvarivanja sudske zaštite u razumnom roku“, navodi se u obrazloženju Predloga zakona.
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na uslove za prestanak sudijske funkcije zbog odlaska u penziju, pitanje koje je prethodnih godina bilo predmet različitih pravnih tumačenja.
Predloženo je da sudije i predsjednici sudova pravo na starosnu penziju stiču sa 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Istovremeno, ostavljena je mogućnost da na lični zahtjev u penziju odu ranije – sa navršenom 61 godinom života i 40 godina staža ili sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža.
„Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju sudija predstavljaju jedan od razloga za prestanak funkcije, što je u dosadašnjoj praksi izazivalo različita tumačenja, pa će kroz ovaj poseban zakon ovo pitanje biti uređeno na jedinstven način“, piše u obrazloženju.
Predviđeno je da ovo rješenje bude na snazi do 1. januara 2028. godine.
Izmjene predviđaju i novi način popunjavanja dijela sudijskih mjesta u višim sudovima. Na svakih 15 sudijskih pozicija jedno mjesto moglo bi biti rezervisano za kandidate koji ne dolaze iz sistema redovnog napredovanja u sudstvu, već iz reda advokata, državnih tužilaca, notara, univerzitetskih profesora prava ili drugih pravnika sa najmanje 15 godina iskustva.
Za ove pozicije raspisivaće se posebni javni oglasi, a kandidati će biti ocjenjivani prema stručnom znanju, iskustvu, kvalitetu rada, motivaciji, komunikacijskim sposobnostima, sposobnosti donošenja odluka i razumijevanju uloge sudije, piše CdM.
„Predlaže se da na svakih 15 mjesta sudija u višem sudu bude biran jedan sudija koji ne dolazi kroz sistem napredovanja nego kao tzv. otvorena pozicija“, navodi se u obrazloženju.
Predlog zakona proširuje i prava kandidata koji konkurišu za sudije osnovnih sudova. Omogućiće im se uvid i kopiranje kompletne dokumentacije, pisanih testova i ocjena svih prijavljenih kandidata kako bi efikasnije mogli zaštititi svoja prava u eventualnom upravnom sporu.
„Predlaže se unapređenje prava kandidata koji su se prijavili na javni oglas za sudiju u osnovnom sudu da imaju pravo na uvid i kopiranje dokumentacije kako bi mogli da zaštite svoja prava kroz mogućnost vođenja upravnog spora“, navodi Vlada.
Novina je i obaveza da godišnji izvještaji Sudskog savjeta sadrže podatke o zastarjelim predmetima, kao i razloge zbog kojih je do zastare došlo, što bi trebalo da omogući detaljniji uvid u efikasnost rada sudova.
Mijenja se i sistem ocjenjivanja rada sudija. Kvantitet rada ubuduće će se mjeriti prema prosječnim mjerilima za određenu vrstu predmeta i veličinu suda, dok će za sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici važiti posebni kriterijumi zbog složenosti predmeta.
„Unapređuje se potkriterijum kvantitet rada koji će se mjeriti prema prosječnim mjerilima rada, a za sudije Specijalnog odjeljenja u Višem sudu u Podgorici propisuju se posebni indikatori za kvalitet rada imajući u vidu težinu i složenost predmeta u kojima postupaju“, piše u obrazloženju.
Istovremeno se ukida obavezna kontinuirana obuka za sudije koje dobiju ocjenu „zadovoljava“, jer Vlada smatra da takva ocjena ne treba da proizvodi iste posljedice kao ocjena „ne zadovoljava“.
Predložene izmjene pooštravaju disciplinsku odgovornost sudija. Kao teži disciplinski prekršaji tretiraće se prihvatanje poklona suprotno propisima o sprečavanju sukoba interesa, prikrivanje podataka o imovini i prihodima, kao i dva utvrđena kršenja Etičkog kodeksa u roku od godinu dana, prenosi CdM.
Dodatno se pooštravaju kriterijumi za najteže disciplinske prekršaje, naročito kada je riječ o šteti nanesenoj ugledu sudstva ili strankama u postupku.
Uvodi se i novo rješenje prema kojem disciplinski postupak neće biti obustavljen ukoliko sudija podnese ostavku ili mu funkcija prestane na njegov zahtjev, ukoliko je prethodno već pokrenut zbog težeg ili najtežeg disciplinskog prekršaja.
„Predlaže se novina uvođenja posebnog postupka koji će se nastaviti ako sudija protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak za teži ili najteži disciplinski prekršaj prestane da obavlja funkciju zato što je sam to zatražio“, naglašava se u obrazloženju.
Izmjenama se unapređuju i materijalna prava sudija koji rade van mjesta prebivališta, bez obzira na vrijeme izbora na funkciju, dok će sudijama za prekršaje biti omogućeno da, pod propisanim uslovima, trajno dobrovoljno pređu u osnovne sudove.
Iz Vlade ističu da su sva zakonska rješenja pripremana u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije.
„Predložene izmjene imaju za cilj usaglašavanje sa Mišljenjem Venecijanske komisije broj 1183/2024, a što je jedan od uslova za ispunjenje završnih mjerila iz Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost“, zaključuje se u obrazloženju.
Naglašeno je i da za primjenu zakona neće biti potrebna dodatna sredstva iz državnog budžeta. Agencija za sprečavanje korupcije ocijenila je da predložena rješenja ne stvaraju nove koruptivne rizike, dok je Ministarstvo evropskih poslova dalo pozitivno mišljenje o njihovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije.