Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Sudskog poslovnika koje predviđaju anonimizaciju podataka o službenim licima u pravosnažnim sudskim odlukama koje se objavljuju na internet stranicama sudova.
„Postupak je pokrenut radi ocjene ustavnosti odredaba kojima je propisano da se u objavljenim sudskim odlukama anonimizuju podaci o sudskim vještacima, tumačima, socijalnim radnicima, psiholozima, pedagozima, defektolozima, ljekarima i drugim licima koja u građanskim, privrednim, krivičnim i upravnim postupcima učestvuju izvršavanjem službene dužnosti, kao i podaci o prvostepenom organu koji je odlučivao u upravnom postupku“, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Kako navode, prema ocjeni Ustavnog suda, navedena lica i organi u postupcima ne nastupaju kao privatna, već obavljaju službenu dužnost ili profesionalnu djelatnost, prenosi CdM.
„Njihovo učešće predstavlja dio vršenja javnih ovlašćenja ili stručnih poslova povjerenih od strane suda ili drugog nadležnog organa, zbog čega se osnovano postavlja pitanje da li njihovi identiteti treba da ostanu javni“, navodi se u saopštenju.
Ustavni sud je ukazao i da su podaci o sudskim vještacima, sudskim tumačima i drugim stručnim licima u najvećoj mjeri javno dostupni putem registara, licenci i drugih službenih evidencija, zbog čega se postavlja pitanje da li njihova anonimizacija ima legitiman cilj u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.
„Ustavni sud je posebno ukazao da objavljivanje identiteta ovih lica može doprinositi jačanju povjerenja javnosti u pravičnost sudskih postupaka, transparentnosti rada pravosuđa i otkrivanju eventualnih sukoba interesa ili ponavljanja angažovanja istih stručnih lica u korist jedne strane u postupku“, dodaje se.
Kako je navedeno, Sud smatra da učešće sudskih vještaka, tumača, socijalnih radnika, psihologa, pedagoga, defektologa, ljekara i drugih stručnih lica u sudskim postupcima ne predstavlja privatno djelovanje, već izvršavanje službene dužnosti po nalogu suda ili drugog nadležnog organa. Zbog toga će u nastavku postupka ispitati da li je donosilac Sudskog poslovnika, propisujući njihovu anonimizaciju, prekoračio zakonska ovlašćenja, kao i da li je takvo ograničenje zasnovano na zakonu, ima legitiman cilj i da li je neophodno u demokratskom društvu, piše CdM.
„Istovremeno, Ustavni sud nije prihvatio inicijativu u dijelu kojim je osporavana anonimizacija podataka o strankama, njihovim punomoćnicima, zastupnicima i drugim učesnicima u postupku, kao ni odredbe kojima je uređen način anonimizacije podataka prije objavljivanja pravosnažnih sudskih odluka“, piše u saopštenju.
Na kraju se podsjeća da je Sudski poslovnik donijelo Ministarstvo pravde, uz prethodno pribavljeno mišljenje Sudskog savjeta.