Objavljivanje fotografija tokom privođenja često dovodi do toga da se osumnjičeni unaprijed percipiraju kao krivi, naročito kada takve slike prate senzacionalistički naslovi i sugestivni komentari, upozoravaju stručnjaci.
Objavljivanje fotografija tokom privođenja često dovodi do toga da se osumnjičeni unaprijed percipiraju kao krivi, naročito kada takve slike prate senzacionalistički naslovi i sugestivni komentari, upozoravaju stručnjaci. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) predlaže da se u Etički kodeks unese odredba kojom bi se mediji obavezali da s posebnom pažnjom objavljuju fotografije i snimke osumnjičenih nastale tokom hapšenja i privođenja, kako bi se zaštitila pretpostavka nevinosti.
Ombudsman Siniša Bjeković ističe da se ovo pitanje u praksi rješava od slučaja do slučaja, jer nije precizno regulisano nacionalnim zakonodavstvom. On naglašava da procjena eventualne povrede privatnosti zavisi od više faktora, uključujući način na koji su fotografije pribavljene, da li je riječ o javnoj ličnosti, kao i da li su informacije koje prate objavu zasnovane na činjenicama ili pretpostavkama. Ukoliko su snimci nastali iz službenih izvora u druge svrhe, njihovo objavljivanje može predstavljati povredu prava.
Bjeković podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, gdje su u određenim slučajevima autori informacija bili sankcionisani, ali su tražili zaštitu slobode izražavanja. Kako ne postoji jedinstven standard, svaki slučaj zahtijeva individualnu procjenu.
Predsjednica DPNCG-a Mila Radulović upozorava da učestalo objavljivanje fotografija privođenja, naročito onih na kojima su osumnjičeni sa lisicama na rukama, može stvoriti unaprijed formirano mišljenje o njihovoj krivici, čak i prije sudske presude. Iako javnost ima pravo da bude informisana o hapšenjima, posebno kada su u pitanju javni funkcioneri ili organizovani kriminal, ona naglašava da moraju postojati jasne granice.
Radulović smatra da takva praksa nije u skladu sa principima vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Zbog toga je DPNCG, uz doprinos profesorice Anete Spaić, predložio dopunu Etičkog kodeksa kojom bi se jasno naglasila obaveza medija da izbjegavaju sadržaje koji mogu stvoriti percepciju krivice i dovesti do stigmatizacije prije pravosnažne presude.
Advokat Veselin Radulović objašnjava da do kršenja pretpostavke nevinosti dolazi kada se osoba u javnosti predstavlja kao kriva prije nego što sud donese konačnu odluku. Objavljivanje fotografija i snimaka uz senzacionalistički kontekst može narušiti ugled i čast osumnjičenih, ali i uticati na pravičnost postupka. Takođe upozorava da neprimjerene izjave političara koje sugerišu krivicu mogu predstavljati nedopušten pritisak na pravosuđe i ugroziti princip podjele vlasti.
On dodaje da osobe čiji su identiteti i snimci objavljeni imaju pravo na pravnu zaštitu, uključujući tužbe za naknadu nematerijalne štete zbog povrede ugleda, časti i privatnosti, kao i zbog eventualne zloupotrebe ličnih podataka. Na kraju, ističe da je ključno pronaći balans između prava javnosti da bude informisana i zaštite osnovnih prava pojedinca, uz poštovanje dostojanstva i pretpostavke nevinosti u svim fazama postupka.