Crna hronika

Šalju svakodnevno po 28 policajca da sačuvaju Cetinje

Autor Elma Nurković Izvor Vijesti

Uprava policije višestruko je pojačala prisustvo policijskih službenika iz brojnih organizacionih jedinica na Cetinju nakon masovnog zločina, koji se početkom ove godine dogodio u prijestonici.

Izvor: MONDO/Teodora Orlandić

Prema nezvaničnim podacima “Vijesti”, prema planu Uprave policije, svakog dana najmanje 28 službenika, među kojima su i pripadnici specijalnih jedinica policije, u smjenama se šalje kao ispomoć na Cetinje.

Sistematizacijom radnih mjesta u tom gradu zapošljeno je 45 službenika, čiji je rad raspoređen po smjenama, a početkom februara na Cetinje je zapošljeno još sedam policajaca sa završenom Policijskom akademijom, prenose Vijesti.

To znači da u policiji na Cetinju rade 53 službenika UP - 39 policajaca opšte nadležnosti, sedam službenika kriminalističke policije i još toliko je angažovano novih sa akademije.

Podaci “Vijesti” su da se u prijestonicu radi povećanja bezbjednosti građana, nakon nove tragedije koja se dogodila 1. januara ove godine, šalje 10 policajaca iz Regionalnog centra “Centar”, dok na dnevnom nivou u taj grad dolazi i 11 službenika iz Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.

Pojačan je i broj službenika UP u Dežurnoj službi na Cetinju, pa sada u smjeni rade po dva policajca, prenose Vijesti.

Osim toga, prema bezbjednosnim procjenama, na Cetinju u posebnim vremenskim intervalima tokom 24 sata angažovano je pet pripadnika Posebne jedinice policije (PJP), a u prijestonicu dolaze i četiri službenika Specijalne jedinice policije (SJP).

Ovakav vid pojačanog prisustva policije napravljen je kako bi se popravila bezbjednosna situacija na Cetinju gdje se se tokom posljednje dvije i po godine dogodila dva masovna zločina u kojima su ubijene 23 osobe, među kojima i četvoro djece.

Prema zvaničnim policijskim podacima u vrijeme zločina, koji je prvog dana ove godine počinio Aco Martinović, na Cetinju je bilo angažovano 11 policijskih službenika što nije bilo mnogo više u odnosu na avgust 2022. kada se dogodilo prvo masovno ubistvo u Medovini.

Upravo zbog toga su Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) krajem januara podnijeli Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku u cilju utvrđivanja svih relevantnih činjenica i odgovornosti za tragediju.

Ove NVO su tražile da se utvrde činjenice i ocijeni primjena policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja.

CŽP i HRA su od Savjeta za građansku kontrolu rada policije zatražili odgovor na pitanje ko je sve, kada i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom tih prijava.

Iz tih NVO su pitali koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost nakon 12. avgusta 2022. godine.

Oni su od Savjeta zatražili odgovor na pitanje zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i uhapsi izvršioca masovnog ubistva, a pitali su i na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana, kako prenose Vijesti.

Masovna ubistva

Prije više od dvije godine - 12. avgusta 2022. Vuk Borilović (34) počinio je masovno ubistvo kada je u naselju Medovina na Cetinju ubio deset ljudi, od kojih dvoje djece, a njih šestoro ranio.

Borilović je u popodnevnim satima krenuo u pohod na svoje sugrađane kada su ubijena dva dječaka, dva brata Marko (7) i Mašan (11) i njihova majka Nataša Martinović (35), Rajko Drecun (56) i njegovi roditelji Danica (74) i Dimitrije (81), rođene sestre Aleksandra (52) i Danijela Radunović (51), Goran Đurišić (54) i Milan Mitrović (37).

Tada su ranjeni Filip Đurković, Aleksandar Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i policajac Ljubiša Maksimović.

U razmjeni vatre ranjen je jedan policijski službenik, a Borilović je ubijen. Policija je tada u pravcu Borilovića ispalila pet hitaca, od kojih je jedan bio smrtonosan. Takođe, u pucnjavi na Borilovića učestvovao je i Neno Kaluđerović, ali je istragom utvrđeno da njegov hitac nije bio poguban po masovnog ubicu, prenose Vijesti.

Ubrzo nakon zločina Boriloviću je zapaljena kuća u kojoj u tom trenutku niko nije bio, a vatrogasci su uspjeli da lokalizuju požar.

Nakon tog zločina, 1. januara ove godine Cetinje je zadesila još jedna tragedija kada je Aco Martinović posle 17.30 sati, u kafani “Velestovo”, nadomak Sportskog centra, prvo ubio Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića, jednog od braće blizanaca, Miloša Martinovića i Mirka Vuletića, vlasnika kafane “Velestovo”. Takođe, on je tom prilikom i ranio više lica.

Nakon što je ubio četiri lica u kafani Martinović je ubio i Joša Otaševića i Marka Martinovića. Posle ubistva dvojice muškaraca, on je krenuo ka drugoj kući gdje je lišio života Radmilu i Radovana Martinovića, majku i oca stradale braće. Martinović je oko 17.45, što je oko dvadesetak minuta nakon što je pucao u kafani, ubio najmlađe žrtve masakra na Cetinju, braću Vukana (8) i Jovana Vuletića(13).

Nakon toga je krenuo ka kući u naselju Donji kraj gdje je ubio svoju sestru, Zoricu Vuletić i Draganu Drašković.

Lociran je oko ponoći i opkoljen od strane policije u okolini svog doma. On je tada pokušao da izvrši samoubistvo, ali je preminuo tokom transporta u bolnicu, prenose Vijesti.

Kod manastira i dalje po dva službenika UP

Cetinjski manastir i dalje u smjenama čuvaju po dva službenika Uprave policije, a kako je to određeno operativnim planom, koji je donijet još tokom 2021. godine.

Nakon zločina u Medovini u ljeto 2022. kada je Vuk Borilović usmrtio 10 sugrađana, među kojima i dva dječaka, pojavile su se informacije da su na svega stotinjak metara dalje bili policajci zaduženi za čuvanje manastira, ali da je njihova reakcija tog dana “bila neprihvatljiva, neprimjerena i suprotna zakonu”.

“Policijski službenici su bili na manje od sto metara od mjesta događaja, a po Zakonu i njihovom pravilniku službe, primarna obaveza im je da zaštite živote i preventivno djeluju, a sa kojim činjeničnim stanjem u trenutku navedenog događaja su, nesumnjivo bili upoznati, te su morali odmah da reaguju i spriječe tragediju, umjesto što su čuvali okačene zastave, piše u krivičnoj prijavi advokata porodica stradalih Zdravka Đukanovića, kako prenose Vijesti.