Crna hronika

Peruničić: Veljović tražio da Petar Lazović pređe u policiju

Evo na šta se njegovo svjedočenje pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem uglavnom odnosilo.

Izvor: Facebook/printcsreen

Dugogodišnji prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost, Dejan Peruničić, saslušan je u svojstvu svjedoka, u sklopu istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo vodilo protiv bivšeg visokog službenika Uprave policije Zorana Lazovića i nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

Njegovo svjedočenje pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem uglavnom se odnosilo na sistem funkcionisanja Agencije za nacionalnu bebjednost i način na koji je sin Zorana Lazovića, Petar Lazović, iz ANB-a privremeno prešao da radi za Upravu policije, ali i na veličanje lika i djela Zorana Lazovića.

Izvor: MONDO/Vedran Ilić

Tom prilikom Peruničić je detaljno objasnio kako je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, na inicijativu tadašnjeg direktora policije Veselina Veljovića, dao saglasnost da se službenik ANB-a Petar Lazović privremeno rasporedi u Upravu policije. Ispričao je da je mlađi Lazović u ANB-u imao odlične rezultate rada, da je bio izuzetno prodoran i da je mogao da dođe do saznanja tamo gdje drugi službenici nijesu mogli, kao i da je upravo zbog takvih rezultata rada sa drugim kolegama iz sektora išao na obuke u Sjedinjene Američke Države i Njemačku. Peruničić je kazao i da je sa Petrovim ocem Zoranom Lazovićem radio od početka devedesetih godina, pa sve do odlaska u penziju.

"Što se tiče njegovog rada, profesionalnog odnosa i moralnih karakteristika, sve mogu da kažem jednom rečenicom, a to je da imam dvoje djece i ako bi njihovu sudbinu morao nekome da prepustim da ih pazi i čuva, to bi bio samo Zoran Lazović", rekao je Peruničić tužiocu.

Izvor: MONDO/Miljana Dašić

Nakon što se dogovorio sa Veljovićem oko prelaska Petra Lazovića u UP, pravne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije sačinile su sporazum koji je mlađi Lazović potpisao.

"Petar Lazović je u ANB-u radio na poslovima borbe protiv organizovanog kriminala. U jednom od razgovora Veljović me je pitao jesam li saglasan da Lazović privremeno bude raspoređen u UP, na šta sam mu odgovorio da to prvo mora da pita Petra, što sam kasnije i ja učinio i dobio potvrdan odgovor", kazao je Peruničić.

Rad operativaca najviše se oslanja na kontakt sa ljudima

Kako je pojasnio Peruničić, rad ANB-a, najviše se oslanja na kontakt s ljudima.

"U Agenciji takvu vrstu rada zovu "živi izvor". Operativci nijesu u obavezi da sve informacije dokumentuju, ali je važno da se informacije i podaci brzo razmjenjuju. Operativac Agencije u jednom danu može da ima i deset kontakata i da dobije mnogo informacija. Uglavnom se usmeno saopšti do koje se informacije došlo i onda se operativcu kaže šta dalje da radi. Nije samo obimnost informacija razlog da se ne sačinjavaju dokumenta od strane operativaca. Prvo operativac sam cijeni kvalitet podatka koji je dobio.Takođe, mora se zaštititi izvor i mora se zaštititi podatak od kompromitacije. To su takođe razlozi zbog kojih se o svemu ne sačinjava dokument", rekao je Peruničić.

Dodaje da je o tome obavijestio Veljovića, a potom je poslat pisani zahtjev u ANB, a pravne službe sačinile su tekst sporazuma o privremenom raspoređivanju Petra Lazovića. Peruničić se ne sjeća da li ga je Veljović u tom periodu pitao da se još neki službenik ANB-a privremeno rasporedi u UP, niti je on sa bilo kojim službenikom ANB-a o tome razgovarao.

"Ranije je bilo slučajeva da recimo vojna obavještajna služba ili UP traži da se neko od službenika ANB-a privremeno rasporedi u tu službu, ali ako službenik ANB-a nije dao tu saglasnost, onda se na tome završavalo",  naveo je Peruničić.

Kako je Peruničić pojasnio, perativci ANB-a, kontakt ostvaruju neposredno ili posredno. Ti kontakti znače i kontakte sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa. Ti kontakti se obavezno dokumentuju i nalaze se u ANB-u.

"Do direktora ANB-a ne dolaze sva dokumenta o kontaktima operativaca sa pripadnicima OKG-a. Kada se dokumentuje kontakt i saznanja do kojih se došlo, ona se dalje provjeravaju i nadležni sektor koji je na vrhu piramide povratno obavještava centre i odjeljenja o kvalitetu dobijene informacije. Ukoliko se informacija pokaže kao tačna i značajna, tek tada se sa njom upoznaje direktor ANB-a". objasnio je je Peruničić.