Mada zvuči pomalo nevjerovatno ali u međunarodnom švercu koji je bio razvijen preko prostora Crne Gore, kafa je zauzimala vrlo visoko mjesto zbog velikih zarada koje je donosila ili još uvijek donosi.
Prema riječima sagovornika Portala RTCG Crna Gora je bila i ostala idealno tranzitno područje za šverc ove robe prema susjednim država, posebno prema Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, i sa Kosova dalje prema Makedoniji.
“Nije tajna da je kafa bila toliko unosan biznis da su čak i poznati članovi jednog nekadašnjeg rožajskog kriminalnog klana neko vrijeme imali dobro razrađen biznis i sa ovom robom. Imali su čak i pržionu kafe u Čačku, koja im je bila pokriće i paravan za šverc kafe prema Srbiji u velikom količinama. Ova ruta prema Čačku je bila značajna zbog toga što su se zaobilazili carinski prelazi i na granici Crne Gore, i na granici Srbije. Kafa je nekako zaobilaznim putevima prolazila naveliko prema Srbiji”, priča ovaj sagovornik.
Ono što je takođe veoma dobro poznato je to da je kafa u Crnu Goru uglavnom dolazila morskim putem, do luke u Baru, odakle se šleperima prebacivala do tajnih magacina u pograničnom dijelu sjevera Crne Gore.
Da se radilo o dobro organizovanom poslu, govorio je i podatak da su neke od tih magacina obezbjeđivali naoružani ljudi, a u šverc kafe bile su bile uključene mnoge kriminalne grupe.
„Riječ je o istim grupama koje su bile uključene u druge švercerske poslove. Kafa im je dolazila kao usputna i veoma, veoma dobra zarada, možda i najbolja“, tvrdi sagovornik Portala RTCG.
Kafa iz Crne Gore nastavljala je put prema Kosovu dobro utabanim ilegalnim stazama, a zatim sa Kosova prema Makedoniji, ili je na drugoj strani strani švercovana prema Bosni i Hercegovini.
„Zarade na jednom utovaru, najčešće šleperu, su veoma velike. To je ono što je privlačilo švercere da se uključe u posao sa kafom“, priča sagovornik Portala RTCG.
Vrlo je slikovit i provjeren podatak, da je u samo jednom magacinu kod Rožaja, jednom prilikom otkriveno 300 džakova sa po 60 kilograma kafe.
“Sada vidite, ako su te količine kafe pronađene u jednom manjem magacinu, možete onda da zamislite koliko toga je bilo u svim drugim brojnim magacinima i skrivenim mjestima u graničnoj zoni prema Srbiji i Kosovu. Vjerujte, da ne možete ni da zamislite koje su to razmjere šverca i o kakvim organizovanim kriminalnim grupama se radi”, kazao je taj sagovornik.
Da je to tako, govori i činjenica da je crnogorska policija pokušala jednom prilikom u akciji pod nazivom „Brazil“ da zaustavi šverc nekih roba, prije svega kafe, ali se ta akcija nije pokazala tako uspješnom kako je trebalo da bude, pa je osim nekih drugih roba, zaplijenjeno 18 tona švercovane kafe.
“To je jednostavno, ipak, na kraju sitan rezulat u odnosu na ukupne razmjere šverca kafe koji se koji se odvijao u tom trenutku”, kazao je on.
Prema njegovim riječima glavni akteri kriminalne scene tada nisu ni dodirnuti, već je sve što je hapšeno bilo „sića i boranija, i ni jedna krupna riba“.
„Ispalo je da je to bila samo predstava pod pritiskom međunarodne zajednice koja je već te 2011. godine imala mnogo podataka o švercu koji se odvijao preko teritorije Crne Gore“, kazao je sagvornik Portala RTCG.
Carinici se svakodnevno susreću sa raznim maštovitim načinima na koje se pokušava prokrijumčariti kafa.
Jedan uvoznik se dosjetio da uvozi sirovu kafu koja je skuplja, a da je prijavljuje kao da je pržena. Samo na jednom šleperu kafe, ako carinici ovo ne registruju, uvoznik je „dobar“ pet hiljada eura.
Tako su službenici u jednom slučaju zaplijenili više od četiri tone kafe koju je uvezla firma iz Federacije BiH. Ista firma je nekoliko dana kasnije kod Bihaća opet prijavila uvoz 6.500 kilograma kafe i to na isti način, ali je i ovo otkriveno.
Da kontrole, ipak, ne mogu spriječiti šverc kafe govori slučaj kada su službenici Uprava za indirektno oporezivanje u regionalnom centru Mostar pronašli 104 kilograma skrivene espresso kafe porijeklom iz Crne Gore, i to prilikom uvoza redovne pošiljke sirove kafe u količini od gotovo pet hiljada kilograma.
Espreso kafa bila je zapakovana u pakete, bez akciznih markica Uprave za indirektno oporezivanje BiH, i pokušana da bude ilegalno uvezena u carinsko područje BiH, bez plaćanja uvoznih dadžbina.
Precizno je utvrđeno i da je uvoznik redovne te pošiljke jedna firma iz Trebinja, koja je zapravo bila kćerka istoimene firme iz Crne Gore.
“I u akciji ‘General’ kafa nije slučano pomenuta kao značajna švercerska roba za neke kriminalne klanove. Da nije u pitanju bila velika zarada, vjerovatno se takvi profili kriminalaca time ne bi bavili”, zaključio je sagovornik Portala RTCG.