Neće se ispitivati zakonitost pravosnažne presude kojom je Nikšićanin Ranko Radulović osuđen na dvije godine i tri mjeseca zatvora zbog dva krivična djela - napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti...
Taj stav Vrhovnog državnog tužilaštva potvrdili su i iz Vrhovnog suda, odbijajući kao neosnovan predlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presuda Osnovnog suda u Danilovgradu, odnosno Višeg suda u Podgorici.
“U postupku donošenja pobijanog rješenja, kao ni u samom rješenju, nijesu počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl. 386 st.1 Zakonika o krivičnom postupku... Naime, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je dalo jasne, potpune i prihvatljive razloge za svoj zaključak da nema mjesta podizanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti, a u izjavljenoj žalbi se konkretno ne ukazuje na postojanje bitnih povreda odredaba krivičnog postupka učinjenih u postupku odlučivanja”, navode iz Vrhovnog suda.
Objašnjava se da iz spisa predmeta proizlazi da je okrivljeni presudom Osnovnog suda u Danilovgradu oglašen krivim zbog izvršenja dva krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i tri mjeseca, pišu Vijesti.
Dodaje se da su presudom Višeg suda u Podgorici, kao neosnovane odbijene žalbe ODT-a u Podgorici i branioca okrivljenog, odnosno potvrđena prvostepena presuda od 25. maja 2021. godine.
Sudije potom citiraju djelove te odluke presude, u kojoj piše da je Radulović u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija boravio kao pritvoreno lice i da je, svjestan svojih djela, prijetio da će napasti službeno lice u vršenju službene dužnosti - nadzornika zatvorske policije Istražnog zatvora...
“Nakon što mu je oštećeni izdao naredbu da se radi sprovođenja u KBC na ljekarske preglede, udalji od vrata sobe br. 4 na prizemlju Istražnog zatvora, te da se uputi ka glavnom izlazu, gdje ga čekaju sprovodnici, oštećenom uputio riječi prijetnje: ‘Ko si ti da mi naređuješ, neću da poštujem tvoja naređenja, kauboju nabildovani jedan, vidjećeš ti kad izađem odavde što će ti se desiti, vidimo se napolje, zapamtićeš dobro mene, kauboju jedan’”...
Navodi se da je potom istom oštećenom prijetio i na zatvorskom krugu za šetnju...
“Na način što je, nakon što mu je oštećeni izdao naređenje da se iz kruga za šetnju Istražnog zatvora, koja šetnja je prekinuta zbog povrede kućnog reda, vrati u svoju sobu, oštećenom uputio riječi prijetnje: ‘Samo ti piši one prijave, vidjećeš kako ćeš proći kada izađem’”, dodaje se u odluci Vrhovnog suda.
Konstatuju da su nižestepeni sudovi pravilno zaključili da su opisanim radnjama okrivljenog ostvarena obilježja dva krivična djela - napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti (čl.376 st.1 KZ CG).
“Kod navedenog stanja stvari, neosnovani su navodi izjavljeni u žalbi branioca, kojima se ukazuje da se nižestepene presude zasnivaju na povredi Krivičnog zakonika... a kojima se nastoji prikazati da učinjeno djelo nije krivično djelo, jer inkrimisanih prijetnji u suštini nije bilo, na što su kako se dalje navodi, pokušali da ukažu kako optuženi tako i oštećeni M. P., kao i ostali navedeni svjedoci, zbog čega bi njegov branjenik, da je činjenično stanje pravilno utvrđeno, morao biti oslobođen od optužbe. Dakle, ovim tvrdnjama na kojima u žalbenim navodima potencira branilac okrivljenog, u najbitnijem se ukazuje da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, odnosno da radnje koje je u kritičnim događajima okrivljeni preduzeo zapravo suštinski nijesu ni bile prijetnje da će napasti službeno lice u vršenju službene radnje”, pišu Vijesti.
Oni potom citiraju odredbe čl.438 st.1 ZKP, kojima je, između ostalog, propisano da okrivljeni koji je osuđen na kaznu od godinu ili više zatvora, može tražiti od Vrhovnog državnog tužilaštva da podigne zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravosnažne presude, ako je povrijeđen Krivični zakonik na štetu okrivljenog: “Ako su povrijeđene odredbe krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tačka 1, 3, 5, 6 i 7 ZKP, ili je u drugom odnosno trećem stepenu sudio sudija koji se morao izuzeti, ili ako je okrivljenom na glavnom pretresu ili pretresu pred drugostepenim sudom uskraćeno pravo da upotrebljava svoj jezik, kao i zbog povrede prava okrivljenog na odbranu i povrede odredaba krivičnog postupka u žalbenom postupku, ukoliko je ta povreda bila od uticaja za donošenje pravilne presude. Dakle, shodno navedenim odredbama, predlog okrivljenog i njegovog branioca za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti ne može se podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Imajući u vidu navedeno, Vrhovno državno tužilaštvo se pravilno odredilo prema razlozima koje je u predlogu za podizanje zahtjeva istakao branilac okrivljenog, i donijelo zakonitu i pravilnu odluku kada je ocijenilo, da ne postoje razlozi iz čl.438 st.1 ZKP, po osnovu kojih okrivljeni i njegov branilac mogu predlagati podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, a temeljom kojih bi se pravosnažne presude Osnovnog suda u Danilovgradu K.br.40/19 od 29. 5. 2023. godine i Višeg suda u Podgorici Kž.br. 499/2021 od 31. 10. 2023. godine, mogle pobijati”.
Konstatuju da se činjenično stanje ne može pobijati zahtjevom za zaštitu zakonitosti, niti se po tom osnovu može od odbrane inicirati podizanje tog vanrednog pravnog sredstva.
“Da li je Krivični zakonik u pravosnažnim presudama pravilno primijenjen tj. da li je primijenjen na štetu okrivljenog, ocjenjuje se na osnovu toga da li je činjenično stanje koje je utvrđeno pravosnažnim presudama, a koje je u konkretnom slučaju koncipirano u izreci prvostepene presude, pravilno podvedeno pod odredbu Krivičnog zakonika u kojoj je opisano krivično djelo za koje je okrivljeni oglašen krivim, kao i na osnovu toga da li su pravilno primijenjene ostale odredbe Krivičnog zakonika čija primjena na konkretan krivično-pravni slučaj dolazi u obzir. Po ocjeni ovog suda, nižestepeni sudovi su, polazeći od činjeničnih utvrđenja sadržanih u izreci prvostepene presude, pravilno zaključili da radnje okrivljenog R. R. sadrže sva obilježja bića krivičnog djela djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti iz čl. 376 st.1 KZCG. Razloge koje je u svojoj presudi dao prvostepeni sud u pogledu postojanja dva navedena krivična djela i krivice okrivljenog za ista, razložno je prihvatio i drugostepeni sud. Naime, činjenični opis navedenih krivičnih djela za koja je okrivljeni oglašen krivim, pored objektivnih i subjektivnih obilježja djela, sadrži i navođenje činjenica i okolnosti koje su od značaja za pravilnu primjenu KZCG, pišu Vijesti.