Aerodromi Crne Gore na pogrešan račun uplatili su pola miliona eura za stepenice za ukrcaj putnika, jer niko prethodno nije provjerio da li je to račun kompanije sa kojom su dogovorili isporuku opreme.
Swift broj na koji su početkom prošle sedmice poslali 551.000 eura stigao im je mailom, a sa osobom koja im ga je poslala komunicirali su duže od dva mjeseca, a da niko nije utvrdio da nije riječ o predstavnicima britanske kompanije “TBD (Owen Holland) Limited” sa kojom je i dogovoreno poslovanje.
“Vijestima” je nezvanično rečeno da su konverzaciju vodili zaposleni u komercijali i da su upravo oni finansijskoj službi dostavili drugi broj naloga za prenos novca.
Prema tim informacijama, nalog za uplatu potpisao je smijenjeni izvršni direktor Vladan Drašković, iako za takav posao nije dobio odobrenje Odbora direktora (OD).
Navodno, menadžment kompanije od borda je pokušao da sakrije grešku, a to je zvanično potvrdio i doskorašnji predsjednik OD Eldin Dobardžić.
“Niti sam dao saglasnost za isplatu 551 hiljade eura, niti me je bivši izvršni direktor neposredno obavijestio da je novac nestao niti ću bilo kome služiti kao paravan za zataškavanje izrazito sumnjivih poslova”, poručio je Dobardžić nakon što je resorni ministar Filp Radulović gostujući na TV Nova kazao da je zatečen smjenom.
Zbog niza propusta, Aerodromi Crne Gore pokrenuli su interne provjere, a prethodno je podnijeta krivična prijava protiv, kako su ga nazvali, “hakera”.
Da nije riječ o računarskoj prevari navodno je utvrdila i IT služba Aerodroma Crne Gore, koji su o tome izvjestili bord i to na sjednici na kojoj se raspravljalo o izgubljenom novcu.
Resorni ministar Radulović danima nije odgovorio na pitanja “Vijesti” o tom slučaju.
Ova slučaj je bio povod da doskorašnji Odbor direktora državnog preduzeća na čijem je čelu Eldin Dobardžić smijenio izvršnog direktora Vladana Draškovića u srijedu. Drašković je osam dana ranije, kao ovlašćeno lice u ACG, potpisao nalog za isplatu 551.000 eura britanskoj kompaniji “TBD (Owen Holland) Limited”. Ta firma isporučila je osam komada novih samohodnih stepenica za ukrcaj putnika u avione aerodromima u Tivtu i Podgorici, nakon što je izabrana za najpovoljnieg ponuđača na prethodno sprovedenom tenderu i sa kojom jepotpisan ugovor 9. marta prošle godine. Ta nabavka, kako je pojasnio izvor “Vijesti” iz ACG bila je u Planu javnih nabavki ACG za 2022. koji je usvojio Odbor ditektora i koji je lani u februaru ovlastilo Draškovića da sprovede ovaj postupak javne nabavke.
“Britanci su isporučili opremu i Drašković je shodno ugovorenim obevezama naložio da im se isplati isporučena roba. Nalog za isplatu on je finansijskoj službi ACG dostavio u utorak 19. marta ove godine u popodnevnim satima, a finansijska služba ga je procesuirala i banci poslala u srijedu ujutro”, naveo je izvor “Vijesti”.
On dalje navodi da je domaća banka preko koje posluju ACG ovaj nalog za plaćanje realizovala odmah, po tzv. “T0 proceduri” (preduzeće od nje to nije tražilo), umjesto po uobičajenoj “T2 proceduri” koja podrazumijeva isplatu naloga u roku od 48 sati.
“Zaposleni u finansijskom sektoru ACG su nekoliko sati nakon datog naloga banci uvidjeli da nešto nije u redu i da su pare poslate nekom drugom, a ne firmi TBD. O tome su izvijestili Draškovića čija je hitna reakcija prema domaćoj banci rezultirala činjenicom da je transakcija na vrijeme obustavljena i novac blokiran na računu strane, posredničke tzv. intermediate banke - National Westminster u Londonu. Novac će, kako je najavljeno, biti vraćen ACG-u nakon postupka koji je u toku”, ispričao je izvor “Vijesti”.
Prema tvrdnjama izvora “Vijesti” ovaj incident bio je rezultat hakerskog upada u poslovnu komunikaciju između ACG i TBD gdje su zasada neidentifikovani hakeri, naizmjenično i jednoj i drugoj strani slali mejlove sa lažnim sadržajem, kako bi pokušali da se dokopaju preko pola miliona eura novca aerodromske kompanije. Navodno je tek po datom nalogu banci za isplatu novca, u finansijskom sektoru ACG otkriveno da su naveli račun koji im je stigao u mejlu od navodnog službenika fime TBD pri čemu su hakeri međutim, ekstenziju adrese na njemu permutovali iz prave kompanijske adrese britanske firme tbd.uk u fiktivnu tdb.uk.
Prijava policiji
“Pokušaj prevare je otkriven u posljednjem trenutku i transakcija je na vrijeme obustavljena o čemu svjedoči podatak da je National Westimnster banka u prošli petak obavijestila crnogorsku banku i ACG da je novac blokiran na njenom računu i da neće biti proslijeđen dalje na račun koji su podmetnuli hakeri. ACG su odmah prijavili policiji sumnju na pokušaj prevare tokom koje je N. N. lice pokušalo nezakonito da prisvoji njihov novac”, kazao je izvor “Vijesti”.
Dobardžić je indirektno optužio da je odgovoran zbog “nestanka” preko pola miliona eura i poručio da on neće bilo kome služiti kao paravan za zataškavanje izrazito sumnjivih poslova i da njega “kao odgovornog čovjeka, samo zanima istina i pošten rad. Drašković mu je odgovorio da novac ACG nije nestao, da je blokiran na računu posredničke banke u Londonu i da će biti vraćen kompaniji nakon okončanja bankarskog postupka koji je u toku.
Prema saznanjima “Vijesti”, Drašković se prije smjene obratio crnogorskoj banci preko koje posluju ACG i tražio podatke o svim transkacijama koje je ona za ACG izvršila po T0 umjesto uobičajenoj T2 metodi, kao i povraćaj novca za skuplje bankarske provizije koje je ona naplatila ACG-u za sve te T0 transakcije.
“Vrlo je čudan i indikativan tajming ovog incidenta u kontekstu dešavanja sa najavljenom i očekivanom smjenom Odbora direktora sa Dobardžićem na čelu, te imenovanjem novog Odbora direktora ACG. Isto tako, treba imati u vidu i da je Drašković do sada potpisao više ugovora sa dobavljačima roba i usluga za ACG koji su pojedinačno vrijedni mnogo više od 100.000 eura na koliko Dobardžić insistira da je po Statutu ACG, limit potrošnje novca koji je izvršni direktor mogao da sprovede bez dobijanja fomalne saglasnosti Odbora direktora. Zašto se onda Dobardžić kao razloga za smjenu izvršnog direktora dohvatio samo ove transakcije u kojoj je neko pokušao da elektronskim prevarama preusmjeri nocac ACG, a nije nijedne prijašnje takve transakcije. Da li to znači da je Odbor direktora sa Dobardžićem na čelu sve vrijeme do sada kršio Statit firme jer je puštao Draškovića da bez njihove formalne saglasnosti, potpisuje ugovore vrijedne i do skoro milion eura, kakav je, na primjer, bio ugovor za kupovinu novog teškog vatogasnog vozila za aerodrome Podgorica 2023. godine”, kazao je sagovornik “Vijesti”, dodajućii da je takvih slučajeva od septembra 2021. kada je usvojen aktuelni Statut ACG bilo najmanje deset.
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović je izjavio da je smjena Draškovića pred ljetnju IATA sezonu, štetna za državu koja zavisi od turizma i da je odluka da se obezglave ACG dan prije nego što dođe novi Odbor direktora stvarno sramotna stvar, te da mu to liči na lični obračun.
Vlada je na posljednjoj sjednici u četvrtak imenovala novi odbor direktora državnog preduzeća.
Dobardžić i Drašković već duže u lošim odnosima
Više izvora “Vijesti” iz državne kompanije i Ministarstva saobraćaja tvrde da iza smjene Draškovića lično stoji Dobardžić.
Dobardžić je već duže vrijeme u lošim odnosima sa Draškovićem koji mu nije dozvolio miješanje u posao iako je Dobardžić uz podršku još nekoliko članova iz tadašnjeg Odbora direktora pokušavao da izmjenama sistematizacije i formiranjem čitavih novih “službi Odbora direktora” u ACG napravi paralelni “lanac rukovođenja i komandovanja”, kako bi Dobardžić bio zapravio taj koji će i na operativnom nivou svakodnevno voditi ACG, pišu Vijesti.
Dobardžić je sa Draškovićem ušao u sukob oko skoro svih aspekata rada ACG – od prekomjernog partijskog zapošljavanja koje je eskaliralo u vrjeme kada je Dobardžić (funkcioner pokreta URA) došao u Odbor direktora, preko rasipanja kompanijskog novca na reprezentaciju, službena putovanja i smještajne troškove članova Odbora direktora, do izbjegavanja odbora direktora da odlučnije stane na stranu izvršnog menadžmenta u sporu sa Sindikatiom oko novog kolektivnog ugovora u toj firmi na kojem je insistorao Drašković kako bi zaustavio dalju neosnovanu izloženost ACG višemilionskim tužbama radnika za navodno im više godina neisplaćeni tzv. startni dio zarada.