Ponovo je pred Tužilačkim savjetom dilema mogu li vrhovni državni tužioci nakon prestanka mandata da ostanu da rade kao tužioci u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Dok dio stručnjaka dijeli mišljenje aktuelnog ministra pravde Andreja Milovića da nema pravnog, dodaju, ni etičkog utemeljenja da VDT nakon isteka mandata radi u Vrhovnom državnom tužilaštvu, drugi pak smatraju da je degradirajuće da vršilac dužnosti nakon isteka mandata bude vraćen u neko niže tužilaštvo. Ukazuju i na loše definisano zakonsko rješenje, piše CdM.
Tužilački savjet vjerovatno će se na sjednici u petak baviti pitanjem budućeg statusa vršilaca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Da li nakon prestanka mandata mogu da ostanu da rade kao tužioci u vrhovnom državnom tužilaštvu ukoliko to zatraže? Za advokata Damira Lekića nema dileme. Jasno je to, kaže, i zakonski definisano, te da svako drugo rješenje ne bi bilo dobro.
“Zakon koji propisuje tu materiju jasno kaže da vrhovni državni tužilac koji istekne mandat, a isti mu ne bude produžen, isti će biti raspoređen kao državni tužilac u vrhovnom državnom tužilaštvu. Velika je privilegija biti vrhovni državni tužilac. Znate, to nije baš ni jednostavno, ni lako. I ta lica uživaju u određene privilegije i sad bi bilo po meni degradirajuće da ih vrate na neka mjesta, recimo ako su se povukli iz nižih tužilaštava”, kazao je Lekić.
I pravnik Veselin Radulović, mišljenja je da nije logično ni ispravno da vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca nakon isteka v.d. stanja bude, kako kaže, degradiran i vraćen u neko niže tužilaštvo. Problem vidi u loše definisanom zakonskom rješenju.“Ja mislim da nije dobro to rješenje koje ostavlja mogućnost da se za vršioca dužnosti VDT-a bira bilo ko, osim nekog tužioca koji već radi u VDT-u. I tako je otvoren put da iz tih nižih tužilaštava, kako se i desilo već dva puta, tužioci dolaze na tu poziciju i to je otvorilo i ovaj dalji put da oni ostaju u Vrhovnom državnom tužilaštvu i na neki način napreduju bez sprovođenja uobičajene procedure za napredovanje državnih tužilaca”, smatra Radulović, prenosi portal CdM.
Velimir Rakočević ocjenjuje da nije ni zakonski ni etički da vršilac dužnosti VDT-a odmah nakon isteka mandata bude raspoređen u vrhovno državno tužilaštvo.
“Zato što ne postoji ni jedan pozitivni propis koji daje tu mogućnost, dakle ne postoji pravni osnov, a druga stvar nije u redu sa etičkog aspekta zbog toga što se na taj način narušava jednakost svih pred zakonom. Dakle, ako želimo biti društvo jednakih šansi onda možemo napredovati isključivo na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma”, ocijenio je Rakoćević.
Da bi neko došao do krovne tužilačke organizacije, mora proći određene faze i konkurisati pod istim uslovima, zaključuje Rakočević, piše CdM.
Svako favorizovanje, kaže, narušava pravnu sigurnost, to jest jednakost svih pred zakonom.