Vrhovni sud Crne Gore odbio je reviziju bivše viceguvernerke Centrale banke Crne Gore Irene Radović.
Izjavila je protiv presude Višeg suda u Podgorici, a na osnovu presude Osnovnog suda, kojom je odbijen njen zahtjev, da se utvrdi da je nad njom kao ženom i zaposlenom vršen mobing od Centralne banke i guvernera Radoja Žugića.
Kako navode u saopštenju, u prvostepenom postupku postupao je sudija Osnovnog suda Mladen Grdinić. Tom odlukom odbijen je tužbeni zahtjev Radović, bivše viceguvernerke Centralne banke Crne Gore, kojom je tražila da se utvrdi da su Centralna banka Crne Gore i guverner Žugić vršili mobing i diskriminatorsko ponašanje nad njom kao ženom i zaposlenom u toj instituciji.
"Odbijen je i njen zahtjev kojim je tražila da se Centralna banka Crne Gore obaveže da joj naknadi nematerijalnu štetu zbog pretrpljenih duševnih bolova usljed povrede dostojanstva, ugleda, te ličnog i profesionalnog integriteta u iznosu od 10.000 eura. Radović se u tužbi, koju je podnijela u aprilu 2018. godine, nije izjasnila zbog kojeg ličnog svojstva je bila diskriminisana od tuženih, a na pripremnom ročištu je istakla da je razlog njene diskriminacije taj što je u ranijem periodu važila za kandidata za guvernera Centralne banke, da bi tek u završnoj fazi prvostepenog postupka u junu 2020. godine istakla da su tuženi vršili diskriminatorsko ponašanje nad njom kao ženom. Vrhovni sud je u svojoj presudi potvrdio zaključke nižestepenih sudova da tužilja nije učinila vjerovatnim svoje navode da su tuženi vršili mobing i diskriminatorsko ponašanje nad njom, na način što su joj ograničili i uskratili pravo na rad, da su vršili neravnomjeran raspored radnih zadataka, ovlašćenja i zaposlenih u odnosu na druga dva viceguvernera, uz isplatu nižih primanja u odnosu na njih", navodi se u saopštenju, prenosi RTCG.
Vrhovni sud je zaključio da tužilja nije dokazala da su je CBCG i Žugić smijenili sa mjesta rukovoditeljke Sektora kontrole bankarskog sistema i Sektora za kontrolu pružanja finansijskih usluga, vodeći se nekim ličnim svojstvom tužilje, niti da su takve odluke predstavljale akt psihičkog zlostavljanja i njenog poniženja sa ciljem povrede njenog dostojanstva, ugleda, ličnog ili profesionalnog integriteta.
Odluke nijesu donijete sa namjerom da se njeno zdravlje naruši, već su ih donijeli isključivo na osnovu Zakona o Centralnoj banci, Statuta Centralne banke i Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta Centralne banke.