Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Danilovgrađanina Dejana Lakića i još 16 optuženih zbog stvaranja kriminalne organizacije preko koje su, kako se navodi, pranjem para i utajom poreza državnu kasu oštetili za višemilionski iznos, piše Pobjeda.
Pored Lakića, na optužnici su Ivan Vuković, Radomir Karadžić, Dragoslav Lakić, Bojan Bošković, Danijela Bošković, Tihomir Lakić, Vlatko Ražnatović, Radovan Terzić, Miloš Radulović, Nebojša Bulatović, Igor Ulićević, Elmir Kapetanović, Željko Filipović, Željko Vukmirović, Petar Radović, Miroslav Ćosović, Slaven Mihailović, Vladimir Miraković i devet pravnih lica, prenosi Pobjeda.
Specijalno državno tužilaštvo je u optužnici na 155 strana ponudilo dokaze protiv ovih optuženih, da su u periodu od 2013. do 2019. godine, u okviru kriminalne organizacije, počinili produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa putem pomaganja.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo, u okviru akcije ,,Klap“, koju je pokrenulo u maju 2019. godine, tereti više osoba, među kojima je i Dejan Lakić, da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, krivično djelo utaja poreza i doprinosa i krivično djelo prouzrokovanje lažnog stečaja.
Kako prenosi Pobjeda, Lakić je sve vrijeme od pokretanja istrage u predmetu ,,Klap“ bio nedostupan crnogorskim policijskim i tužilačkim organima, ali je u obraćanju nekim medijima tvrdio da nema nikakve veze sa nelegalnim poslovima za koje ga terete crnogorske vlasti.
U brojnim medijskim istupima tvrdio je da je on ,,prevaren i da posjeduje dokumentaciju i snimke o umiješanosti osoba iz Poreske uprave koje su primale fiktivne fakture, kojima se priznaje povraćaj PDV-a za nepostojeće poslove“.
Krajem avgusta prošle godine, Lakić se uključio u lajvu, na Instagram profilu Duška Kneževića, predsjednika Atlas Grupe, lica sa potjernice koju su za njim raspisale crnogorske vlasti, ističe Pobjeda.
Istražitelji sumnjaju da je ta kriminalna organizacija, u koju je uključen veliki broj fizičkih i pravnih lica, djelovala na teritoriji Crne Gore.
Ova kriminalna grupa, kroz osnivanje fiktivnih firmi i izdavanje fiktivnih računa na velike novčane iznose od po nekoliko stotina hiljada eura, zahtijevala je povraćaj PDV-a koji su im odobrili osumnjičeni poreski inspektori.
Osim utaje poreza, ova organizacija je na ovaj način, prema sumnjama istražitelja, vršila raslojavanje novčanih sredstava radi prikrivanja tragova i porijekla novca, a sve kako bi se u iznosu preusmjerenih sredstava omogućilo članovima kriminalne organizacije da preuzimaju robu, čime su počinili krivično djelo pranje novca, zaključuje Pobjeda.