Optužnica je podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je okrivljena Perović, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavljala sebi korist.Optužnicom je obuhvaćena i pomoćnica Nina Paović.
SDT je, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, danas predalo optužnicu protiv okrivljene J.P., bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave i protiv okrivljene N.P., pomoćnice direktora Agencije za sprječavanje korupcije, za dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja, kako prenosi Cdm.
Optužnica je podignuta, kako je saopšteno iz SDT-a, jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je okrivljena Perović u periodu od 21. avgusta 2020. do 20. marta ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala sebi korist i imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu.
Iz SDT su kazali da je optužnica predata i protiv Nine Paović, pomoćnice direktora ASK, za dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
“Ona je kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, izabrana odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, za sebe i u svoju korist, donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada i rješenja o varijabilnom dijelu zarade, iako je za njihovo donošenje ovlašćen Savjet Agencije za sprječavanje korupcije, a u rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada unosila i neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima nije radila duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njenom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih joj je isplaćivana uvećana zarada, pa je tako sebi pribavila imovinsku korist, a oštećenoj nanijela štetu u ukupnom bruto iznosu od 5.796,53 eura”, navodi se u saopštenju.
Iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je okrivljena J.P., u periodu od 22. novembra 2021. do 20. marta ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavljala drugom imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, jer je donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada za svoje pomoćnike, okrivljenu N. P. i B. V., u koja je unosila neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima pomoćnici nijesu radili duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njihovom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih im je isplaćivana uvećana zarada po osnovu dodatka na osnovnu zaradu za prekovremni rad, pa je tako okrivljenoj N.P. pribavila imovinsku korist u ukupnom bruto iznosu od 4.704,03 €, a B.V., u ukupnom bruto iznosu od 5.109,65 €.
Takođe, utvrđeno je da postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., u periodu od 20. avgusta 2020. do 19. jula prošle godine, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist i imovinsku korist a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Zakonu o sprječavanju korupcije, kojom je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi organ koji ih je izabrao, donosila privremena rješenja kojima je utvrđivala pravo na naknadu predsjedniku i članovima Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije: M.R., Z.V., R.H., G.V. i G.Č., iako je za njihova donošenja ovlašćena Skupština Crne Gore, koja bira članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, a utvrđene naknade su bile više od zakonom propisane, pa im je donošenjem odluka o utvrđivanju prava na naknadu i njenoj visini, za koje nije bila ovlašćena, pribavila korist, a odobravanjem plaćanja po tim odlukama i imovinsku korist u bruto iznosu, i to predsjedniku Savjeta od ukupno 15.943,22 €, a članovima od ukupno 26.578,48 €.
Dalje, postoji osnovana sumnja i da su okrivljene J.P. i N.P., u periodu od 16. jula 2021. do 25. decembra prošle godine, kao direktorica i pomoćnica direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavljale drugom imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosile štetu, jer su, suprotno Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Uredbi o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, po kojima pravo na naknadu troškova smještaja i prevoza u inostranstvu, za vrijeme službenog putovanja pripada zaposlenom, odobravale plaćanje sa računa Agencije za sprječavanje korupcije troškove putovanja u inostranstvo i to: četiri puta u Sjevernu Makedoniju, dva puta u Sloveniju i Hrvatsku, kao i u Albaniju, Austriju, Belgiju, Bugarsku, Egipat, Moldaviju, Kosovo, Francusku i Sjedinjene Američke Države, na ime smještaja i prevoza za N. L., koji, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni u javnom sektoru, već je sa njim okrivljena J.P., kao sa drugom ugovornom stranom i izvršiocem određenih poslova, u periodu od 20. juna 2021.godine do 24. novembra prošle godine, zaključivala ugovore o djelu, pa su mu tako pribavile imovinsku korist u ukupnom iznosu od 19.410,94 €.
Takođe, postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., u periodu od 15. februara do 8. marta prošle godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, jer je privatno putovanje sa kćerkom u Ljubljanu, Slovenija, u periodu od 15. do 19. februara prošle godine, u nalogu za službeno putovanje i izvještaju sa službenog puta lažno predstavila kao službeno putovanje u inostranstvo – Zagreb i Ljubljanu, kako bi troškove privatnog putovanja naknadila kao troškove prevoza u inostranstvu i svojeručno potpisala zahtjev upućen Državnom trezoru Ministarstva finansija, čime je odobrila da joj se sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, na ime troškova navodnog službenog putovanja u inostranstvo, isplati ukupno 542,20 €, pa je sebi pribavila korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u isplaćenom iznosu.
Postoji osnovana sumnja i da su, u periodu od 24. novembra do 11. decembra prošle godine, okrivljene J.P. i N.P., zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavile drugom imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijele štetu, jer je okrivljena J.P., kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije i naručilac posla, sa N. L., kao izvršiocem, zaključila ugovor o djelu, od 24. novembra 2023.godine, kojim su se kao ugovorne strane sporazumjele da će izvršilac izvršavati poslove koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, u periodu od 27. novembra do 27. decembra 2023.godine, za nadoknadu u neto iznosu od 1.000,00 €, da bi, za vrijeme trajanja tog ugovora, okrivljena J.P. sa N.L., 1. decembra 2023.godine, zaključila još jedan ugovor o djelu, koji nije zaveden kroz djelovodnik, i to za period od 1. do 10. decembra 2023. godine, za iste poslove – priprema, organizovanje i podrška prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, a za nadoknadu u neto iznosu od 1.909,95 €, nakon čega je okrivljena N. P., kao pomoćnica direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, po prethodnom dogovoru sa okrivljenom direktoricom, na nezavedeni ugovor o djelu, svojeručno upisala broj, kako bi lažno predstavila da je unijet u djelovodnik, a potom svojeručnim potpisom, na zahtjevima za plaćanje upućenim Državnom trezoru Ministarstva finansija, odobrila da se, sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, po tom ugovoru i izvrši isplata iznosa neto nadoknade izvršiocu, iako je znala da se radi o plaćanju za iste poslove za koje je već zaključen ugovor o djelu, od 24. novembra 2023.godine, pa je sa računa Agencije za sprječavanje korupcije N.L., bez pravno valjanog osnova, plaćeno 1.909,95 eura, u kom iznosu su mu okrivljene pribavile imovinsku korist, a oštećenoj nanijele štetu, dok je, 20. decembra 2023.godine, sa računa Agencije za sprečavanje korupcije, istom isplaćen iznos i od 1.000,00 eura, po ugovor o djelu, od 24. novembra 2023.godine.
Postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., u periodu od 23. jula 2022. do 23. februara ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, suprotno Zakonu o državnoj imovini, koji propisuje da je nadležni organ dužan da zakonito i ekonomično upravlja i koristi stvari i druga dobra u državnoj imovini u skladu sa njihovom prirodom i namjenom i da je starješina koji rukovodi državnim organom odgovoran za zakonito i ekonomično upravljanje i korišćenje državne imovine, mobilne telefone:“Iphone 13 Pro max”, vrijednosti 1.508,93 €, “Iphone 14 Pro” 256 GB, vrijednosti 1.147,85 €, Samsung A52S, vrijednosti 440,49 €, „Iphone 11 Pro Max“, vrijednosti 862,39 €, “Iphone 14 Pro, 128 GB, vrijednosti 1.142,38 €, Samsung A53, vrijednosti 475,28 € i Samsung S22 Ultra 5G, vrijednosti 1.066,36 €, koji su bili svojina Agencije za sprječavanje korupcije, predavala na korišćenje ili u svojinu svojoj maloljetnoj kćerki i svom ocu, koji nijesu bili zaposleni u Agenciji, maloljetnoj kćerki N.L., sa kojim je okrivljena zaključivala ugovore o djelu, a koja nije bila zaposlena u Agenciji, V.P., majci okrivljene N.P., pomoćnice direktorice Agencije, koja nije bila zaposlena u Agenciji i M.R., predsjedniku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koji je mobilni telefon koristio i po isteku mandata, na koji način im je pribavljala korist u vidu neovlašćenog korišćenja mobilnog telefona u svojini Agencije, odnosno u visini vrijednosti mobilnih telefona koje im je predala u svojinu, a oštećenoj nanijela štetu u iznosu od 4.068,40 €, koja odgovara ukupnoj vrijednosti u svojinu datih mobilnih telefona.
Takođe, postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., u periodu od 30. jula 2020. do 13. septembra ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, jer je, suprotno Zakonu o državnoj imovini, koji propisuje da je nadležni organ dužan da zakonito i ekonomično upravlja i koristi stvari i druga dobra u državnoj imovini u skladu sa njihovom prirodom i namjenom i da je starješina koji rukovodi državnim organom odgovoran za zakonito i ekonomično upravljanje i korišćenje državne imovine, koju, u smislu tog zakona, čini i pravo državne svojine na novčanim sredstvima, zahtijevala od “Crnogorskog telekoma” da pretplatnički broj njene maloljetne kćerke, koja nije bila zaposlena u Agenciji, bude kao službeni obuhvaćen tarifnim paketom “Smart Biznis Intro”, čiji je korisnik Agencija za sprječavanje korupcije, pa je ovlašćeno lice “Crnogorskog Telekoma”, po osnovu tog zahtjeva, sa okrivljenom zaključilo pretplatnički ugovor kojim je Agencija za sprječavanje korupcije, zasnovala pretplatnički odnos za postpaid mobilnu telefoniju po osnovu izabranog tarifnog paketa na neodređeno vrijeme i za taj pretplatnički broj, a ugovorom se obavezala i da uredno i blagovremeno plaća račun za korišćenje, pa je tako, u periodu od 18. septembra 2020. godine do 13. septembra ove godine, Agencija za sprječavanje korupcije, po odobrenju okrivljene, plaćala mjesečne račune za broj njene kćerke, u ukupnom iznosu od 888,54 €, na koji način je okrivljena sebi, kao roditelju maloljetnog djeteta koje je dužna da izdržava, pribavila imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijela štetu.
Dalje, postoji osnovana sumnja i da je okrivljena 11. novembra 2021. godine, kao službeno lice – direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, svojim potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom i takvu ispravu upotrijebila u službi kao da je istinita, jer je za potrebe registracije učesnika na IX zasijedanju Konferencije država članica ugovornica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, koja se održavala od 13. do 17. decembra 2021. godine, u Egiptu, svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu – obavještenje naslovljeno Generalnom direktoratu za multilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova, koje je sadržalo neistiniti podatak da je N. L. samostalni referent u Agenciji, u kojem svojstvu će predstavljati Agenciju za sprječavanje korupcije, iako je znala da je on u tom periodu bio angažovan po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, angažovanje po potrebi za vožnju zaposlenih na službeno putovanje, pa je takvo obavještenje istog dana poslala Ministarstvu, a na osnovu kojeg je Agencija dobila kredencijal ministra vanjskih poslova za učešće N. L. kao člana delegacije Crne Gore na Konferenciji, u svojstvu samostalnog referenta u Agenciji za sprječavanje korupcije.
Takođe, postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P., 7. novembra prošle godine, kao službeno lice – direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, svojim potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom i takvu ispravu upotrijebila u službi kao da je istinita, jer je za potrebe procesa izdavanja viza tipa A2, radi učešća predstavnika Agencije za sprječavanje korupcije na 10. sjednici Konferencije država potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), koja se održavala od 11. do 15. decembra prošle godine, u Sjedinjenim Američkim Državama, svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu – molbu za asistenciju u procesu izdavanja viza, naslovljenu Generalnom direktoratu za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ministarstva vanjskih poslova, koja je sadržala neistiniti podatak da je N. L. zaposleni u Agenciji, iako je znala da je bio angažovan u Agenciji po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu i da, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni, pa je molbu istog dana poslala Ministarstvu, na osnovu koje je ono uputilo Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici molbu za izdavanje odgovaraćuje vize i za N. L., koja mu je potom i izdata.
Konačno, postoji osnovana sumnja da je okrivljena N.P., 24. maja i 20. jula prošle godine, u Podgorici, kao pomoćnica direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist, jer je neovlašćeno, u korist okrivljene J. P., koja je Odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije izabrana za direktoricu te Agencije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, donosila rješenja o uvećanju zarade za rad u dane državnih praznika – Dana nezavisnosti i Dana državnosti, na osnovu kojih je okrivljenoj J.P. isplaćena uvećana zarada po osnovu rada u dane državnih praznika u ukupnom iznosu od 536,78 € i tako joj je pribavila korist u vidu odluke za čije donošenje nije bila ovlašćena.
Predloženo je da se okrivljenoj J.P. izreknu mjere nadzora – privremeno oduzimanje putne isprave i obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu – Upravi policije, kako prenosi Cdm.