Želudac.... i još šest drugih organa bez kojih MOŽE da se živi.
Ljudsko tijelo je čudo prirode, otpornije i žilavije nego što mislite, može da funkcioniše čak i sa samo polovinom mozga na raspolaganju, kažu naučnici.
Kad dobrovoljno date krv, izgubite oko 3,5 biliona (ne, nije greška, ne radi se o milijardama, već zaista o bilionima; bilion je 'milion miliona') crvenih krvnih zrnaca, ali ih tijelo vrlo brzo zamijeni novim.
Možete da izgubite čak i vrlo velike dijelove vitalnih organa i da živite. Recimo, čovjek može relativno normalno da funkcioniše i sa svega polovinom mozga.
Drugi važni organi mogu biti i u potpunosti odstranjeni, a da to ne ostavi dramatične posledice po život osobe koja je bez njih ostala.
Bez kojih velikih organa može da se živi objasnio je za britanski "San" dr Adam Tejlor, profesor anatomije na Univerzitetu u Lankasteru.
Slezina
Ovaj organ nalazi se na lijevoj strani abdomena, ispod rebara i često se odstranjuje zbog povreda pri saobraćajkama, recimo. Pošto se nalazi u neposrednoj blizini rebara, slezina je "ranjiva" tačka pri povredama abdomena.
Uloga slezine je skladištenje i recikliranje crvenih i bijelih krvnih zrnaca i trombocita.
Ako se ona odstrani, osoba može da živi normalno jer jetra takođe ima ulogu u recikliranju crvenih krvnih zrnaca i njihovih komponenti, a limfne žlijezde u tijelu preuzimaju ostale funkcije odstranjene slezine.
Želudac
Želudac može biti odstranjen u slučajevima kancera i teških povreda. Ako do toga dođe, hirurzi naprave "bajpas" i povežu jednjak sa tankim crijevom. Pacijenti, naravno, kasnije moraju strogo da se pridržavaju specifičnog načina ishrane, što znači da hrana koju uzimaju mora biti u obliku koji organizam može da svari u tankom crijevu. Ukratko, tečna ili polutečna hrana je sve što im je dozvoljeno.
Reproduktivni organi
Preciznije, testisi kod muškaraca, jajnici kod žena. Ukoliko se hirurški odstrani jedan testis ili jedan jajnik, osoba i dalje može da ima djecu, prirodnim putem. Ipak, ukoliko se zbog tumora ili teških povreda odstrane oba testisa ili oba jajnika, onda više potomstvo prirodnim putem nije moguće.
Ako se ženi odstrani i materica, zbog raka ili teške povrede, menstrualni ciklus biće zaustavljen.
Odstranjivanje jajnika ne utiče na životni vijek, dok odstranjivanje testisa, prema nekim istraživanjima, ponekad čak i produžava život muškarca.
Debelo crijevo
Debelo crijevo dugo je oko metar i po, i njegova uloga u organiznu je da apsorbuje vodu i sabija feces prije izlaska iz tijela. Najčešći uzrok odstranjivanja dijelova ili cijelog debelog crijeva je kancer.
Nakon takvih intervencija, pacijenti se obično oporave sasvim kako treba, ali se, u zavisnosti od toga koliki je dio debelog crijeva odstranjen, i koji dio je odstranjen, ponekad može desiti da je za defekaciju neophodna stoma - otvor na stomaku, kroz koji se izmet izbacuje u specijalnu vrećicu.
Žučna kesa
Ovaj organ nalazi se pored jetre, u gornjem desnom dijelu abdomena. U njoj se skladišti žuč, koju proizvodi jetra i koja služi za razgradnju masti.
Kad crijeva "detektuju" masti, žuč dospijeva u crijeva i pomaže u varenju tih masnoća.
Žučna kesa najčešće se odstranjuje zbog stvaranja kamenja. Ali, i ako do toga dođe, pacijenti mogu da žive bez drastičnih promjena životnih navika.
Bubrezi
Osobe kojima je jedan bubreg odstranjen mogu da žive bez problema, jer imaju drugi bubreg (koji nam u stvari služi kao "rezerva").
Tehnički, moguće je živjeti i bez oba bubrega, ali jako, jako teško.
Bubrezi filtriraju krv, zadržavaju ono što nam treba i izbacuju ono što organizmu ne treba. Kada pacijent zbog bolesti ili teških povreda ostane bez oba bubrega, jedino rješenje je dijaliza - višesatni postupak koji zamjenjuje ulogu bubrega, na koji pacijent mora odlaziti redovno, nekoliko puta nedjeljno.
Dijaliza je iscrpljujuća procedura, koja značajno skraćuje životni vijek osobe o kojoj je riječ.
Ukoliko pacijent započne dijalizu u '20. godinama, očekivani životni vijek je 16 do 18 godina, ali ukoliko pacijent počne sa dijalizom u '60. očekivani životni vijek je svega pet godina.
Slijepo crijevo
Ranije se vjerovalo da je slijepo crijevo beskorisno, ali nove naučne teorije kažu da ono služi kao "sigurna kuća" za dobre bakterije koje naseljavaju naša crijeva, tako da kad njihova ravnoteža bude poremećena zbog bolesti bakterije iz slepog crijeva mogu da pomognu da se obnovi njihov broj.
Ukoliko dođe do upale, slijepo crijevo se hirurški uklanja, ali oni koji su operisani potvrđuju da nisu primijetili nikakvu razliku u životu prije i posle opreacije.