Pravsolavni vjernici u Crnoj Gori slave danas praznik koji proslavlja Svetu Trojicu, u spomen na silazak Duha Svetoga na apostole.
Pošto se ovaj veliki događaj odigrao pedeseti dan posle Vaskrsenja Hristovog, i praznik se uvijek slavi pedesetog dana posle praznika Vaskrsa, pa stoga uvijek pada u nedjelju.
Čitava služba Pedesetnice, za koju je karakteristično to da je vrlo svečana i uzvišena, predstavlja razradu svakodnevne liturgijske pesme u čast Svete Trojice: "Videsmo Svetlost istinsku; primismo Duha Nebeskoga; nađosmo vjeru istinitu, klanjajući se nerazdeljivoj Trojici, jer nas je Ona spasla". U službama ovoga dana mnogo puta se pjeva i molitva Duhu Svetome: "Carju Nebesnij".
Na veliki praznik Sveta Trojica narod tradicionalno posjećuje istoimene manastire i traži oprost grijehova ili lijek za bolesti.
Dobro je, tvrde upućeni, iz tih manastira ponijeti osveštanu vodicu jer u narednih godinu dana obezbjeđuje harmoniju u domu. Ovaj praznik naziva se i Duhovi, pošto predstavlja silazak Svetog duha na apostole.
Prije Duhova, na groblju se održavaju takozvane otvorene zadušnice. Vjeruje se da se u tom periodu “otvaraju” grobovi i da se može razgovarati sa mrtvima.
Hrišćani ovaj praznik slave i kao dan "rođenja Crkve" budući da Dela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se "dalo krstiti te su primili Duha Svetoga".
Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima a ne samo prema Jevrejima.
U hramove se unosi sveža zelena trava i cvijeće. Posle svete liturgije služi se večernje, na kome se kleči i pletu vijenci od trave i cveća. Ti venci se nose kući i stavljaju pored ikone i kandila na zid.
Ovaj praznik slave katolici, pravoslavci i mnoge druge hrišćanske crkve.
Vjeruje se da u periodu pre i posle ovog praznika vladaju moćne energije. Običaj je da se obilaze manastiri, što bi naročito trebalo da čine osobe koje traže oprost grehova ili lijek za bolest.
