Stiven Hokin, brilijantni teoretski fizičar koji je nadvladao tešku motoričku bolest umro je danas u 76. godini, saopštio je portparol Univerziteta Kembridž.
Hoking je umro mirno u svom domu u Kembridžu u Engleskoj.
Najpoznatiji teoretski fizičar svog vremena Hoking je tako jasno govorio o misterijama svemira, vremena i crnim rupama da je njegova knjiga "Kratka istorija vremena" (A Brief History of Time) izdata 1988. godine postala međunarodni bestseler a on jedan od najslavnijih naučnika od Alberta Ajnštajna do danas.
"Bio je veliki naučnik i izvanredan čovjek čiji rad i nasleđe će nastaviti da živjeti još mnogo godina. Njegova hrabrost i upornost spojena brilijantnošću i humorom inspirisala je ljude širom svijeta.. Nedostajaće nam zauvijek", napisala su u sopštenju njegova djeca Lusi, Robert i Tim.
Iako mu je tijelo napadnuto progresivnom neuromotoričkom bolešću koja onesposobljuje i ograničava kretanje i govor kada je imao 21 godinu on je zapanjio ljekare i živio s tom fatalnom bolešću više od 50 godina.
Uprkos bolesti, poznatom i kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS) ili Lu Gerigova bolest, nastavio je naučni rad, pojavljivao se na televiziji i oženio se drugi put.
Zbog bolesti progresivno mu je onesposobljeno kretnje, bio je u kolicima skoro potpuno paralizovan a govorio je preko mašine.
Mnogi su ga smatrali najvećim živim naučnikom na svijetu.
Hoking je takođe bio kosmolog, astronom, matematičar i autor brojnih knjiga uključujući i kultnu "Kratku istoriju vremena" koja je prodata u više od deset miliona primjeraka.
Sa kolegom fizičarem Rdžerom Penrouzom, Hoking je spojio Ajnštajnovu teoriju relativiteta sa kvantnom teorijom, da nagovijesti da bi svemir i vrijeme počeli sa Velikim praskom i završili sa crnim rupama. Hoking je otkrio i da crne rupe nisu sasvim crne nego puštaju radijaciju i vjerovatno će posle izvjesnog vremena ispariti i nestati.