Za projekat Kasarna Morača mora se naći optimalno rješenje jer je sve ono što je planirano sadašnjim Nacrtom nemoguće unijeti u planski dokument rekao je gradonačelnik Podgorice Slavoljub Migo Stijepović.
Stijepović je za portal CdM rekao da on kao predstavnik svih građana Glavnog grada možda ima primjedbi na prezentovano plansko rješenje, ali napominje kako je njegova obaveza bila utvrđivanje nacrta ovog plana i njegovo stavljanje na javnu raspravu. Napominje i da je funkcija grdonačelnika kada je riječ o izradi planskih dokumenata ograničavajuća i svedena na gotovo administrativni nivo.
Nacrt projekta Kasarna Morača je bio na javnoj raspravi, a na dokument je dostavljen značajan broj primjedbi i sugestija.
Kompanija A nekretnine, slovenačke Abanke naručila je izradu Nacrta Urbanističkog projekta „Kasarna Morača”, kojim je predviđeno rušenje postojećih objekata koji se nalaze na tom području od 12,20 hektara i izgradnja 148.277 metara kvadratnih novih sadržaja. Centralnoj raspravi o Nacrtu danas je prisustvovao veliki broj građana.
Arhitekta Andrija Markuš rekao je da se ovom projektu mora pristupiti mnogo odgovornije.
Građanski pokret URA je predao potpise građana i pokrenuo proceduru raspisivanja mjesnog referenduma, povodom plana Kasarna Morača. URA traži da Skupština Glavnog grada, u što kraćem roku, raspiše mjesni referendum na kome bi građani mogli odlučivati o tome da li na prostoru Kasarne žele stotine hiljada kvadrata stanogradnje ili da navedeni prostor ostane namijenjen isključivo rekreativnim i javnim sadržajima.
Stijepović je za CdM dodao da u krajnjem smatra i da je tokom javne rasprave došlo do konačne razmjene mišljenja struke po pitanju osmišljavanja sadržaja u okviru određenog planskog dokumenta, što smatram izuzetno korisnim. Smatram i da je, veliki broj različitih, često kontradiktornih zahtjeva za ovaj prostor, koji se kreću od predloga da tu bude opera, preko zelenih površina, igrališta za djecu, garaža i parkinga, stambenih zgrada, sportsko-rekreativne zone… nemoguće na odgovarajući način unijeti u planski dokument, i mišljenja je da je na obrađivaču u postupku izrade predloga ovog planskog dokumenta vrlo delikatan i kompleksan zadatak iznalaženja optimalnog planskog rješenja.
On je kako prenosi portal CdM ukazao i na rok koji je novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata propisan za završetak započetih poslova na izradi planske dokumentacije, a koji ističe sredinom jula ove godine, nakon čega se po sili zakona svi započeti postupci izrade planske dokumentacije obustavljaju, pa smatra da nije realno očekivati da ovaj planski dokument, zbog svoje kompleksnosti, bude završen i usvojen do tog roka, a to je 14. jul ove godine.
Poručio je da se čak i letimičnim čitanjem ovog člana i ostalih odredaba Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, jasno može zaključiti da su nadležnosti Gradonačelnika i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine u proceduri izrade svih planskih dokumenata veoma ograničene i svedene su na, dominantno, administrativnu funkciju.
Dodao jeda je Glavni grad svoje potrebe za planiranje sadržaja mogao da iskaže samo kroz Programski zadatak, što je i uradio, a koji mora biti usklađen sa svim važećim propisima koji uređuju ovu oblast.