Svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazni

Autor:

Problem dječje gojaznosti komleksan je, iziskuje sinhronizovano djelovanje i vrlo je važno prepoznati ga i pravilno uputiti, kazala je specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje (IJZ) Enisa Kujundžić.

Svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazni Foto: Guliver/Getty images, nilimage

Ona je kazala da su posljednji podaci istraživanja „Evropska inicijativa za praćenje dječje gojaznosti“, koje je rađeno među djecom od sedam godina, pokazali da su svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazni.

To istraživanje, kako je dodala Kujundžić, sprovedeno je uz podršku i po metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije.

„Problem dječije gojaznosti je komleksan i iziskuje sinhronizovano djelovanje. Vrlo je važno za početak prepoznati ga i pravilno uputiti, što je uloga pedijatara na primarnom nivou“, rekla je Kujundžić agenciji MINA.

Ona je navela da su najčešći uzroci gojaznosti kod djece neadekvatna ishrana, u smislu nepravilnog ritma obroka, posebno preskakanje doručka.

„Konzumiranja hrane visoke energetske gustine, a nutritivno siromašne, kao što su slatkiši, grickalice, bezalkoholni zašećereni napici, nedovoljno fizičke aktivnosti i sna, provođenje više od dva sata ispred tv-a, kompjutera i drugih medija takođe uzrokuju gojaznost“, dodala je Kujundžić.

Ona je kazala da su rezultati istraživanja pokazali da je u urbanim djelovima Crne Gore duplo više djece sa prekomjernom težinom nego u ruralnim, odnosno da je takve djece u prigradskim naseljima za 50 odsto više nego u ruralnim djelovima.

„Kada je u pitanju stručni kadar koji se bavi prevencijom i savjetovanjem po pitanju ishrane, a to se odnosi prvenstveno na ljekare u IJZ koji rade u Savjetovalištu za pravilnu ishranu, za sada uspijevamo da izađemo u susret svim zahtjevima u smislu edukacije, kampanja, projekata i samog rada u Savjetovalištu“, rekla je Kujundžić.

Kako je navela, sa obzirom na to da je gojaznost multifaktorski javnozdravstveni problem, a da su u osnovni te metaboličke bolesti pravilna ishrana i fizička neaktivnost, mjere prevencije bi trebalo da budu usmjerene na te dvije komponente.

Kujundžić je naglasila da se navike po pitanju izbora načina ishrane stiču u najranijem djetinjstvu, pa su u periodu prije škole roditelji ključni u formiranju pravilnih navika kod djeteta.

Kako je dodala, kada dijete krene u školu, školsko okruženje i uticaj vršnjaka preuzimaju primat u konačnom formiranju navika djeteta.

„Dakle, odgovornost nije samo na roditeljima, ili samo na školi, već je potrebno stvoriti okruženje koje podržava zdrav način života u smislu pravilne ishrane i upražnjavanja fizičke aktivnosti, a za tako nešto je potrebana kombinovana i integrisana multisektorska aktivnost usmjerena ka eliminaciji i redukciji rizičnih faktora“, kazala je Kujundžić.

„Na individialnom nivou, redovan ritam obroka, pravilan izbor namirnica, najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti dnevno, dovoljno sna su najvažnije mjere u prevenciji dječije gojaznosti“, istakla je ona.


Kujundžić je kazala da su rezultati istraživanja koje su sproveli ukazali na to da Crna Gora zauzima visoko mjesto u Evropi kada je u pitanju dječja gojaznost.

To je, kako je navela, poslužilo da pokrenu nove i nastave postojeće aktivnosti koje su preduzimali u cilju podizanja svijesti o tom rastućem i ozbiljnom javnozdravstvenom problemu.

„Da bismo govorili o konkretnim rezultatima sprovedenih aktivnosti, potrebno je da dobijemo rezultate još jedne runde istog istraživanja, čiji smo terenski dio završili u junu“, dodala je Kujundžić.

Ona očekuje da će sprovedene aktivnosti dati rezultate, iako je podizanje svijesti o određenom javnozdravstvenom problemu mukotrpan i dugotrajan proces.

„Kroz naše javnozdravstveno djelovanje trudimo se da ukažemo da je od izuzetnog značaja pravilno se informisati i tražiti savjet od kompetentnih osoba, jer u suprotnom posljedice po zdravlje mogu biti opasne“, zaključila je Kujundžić.

Tagovi:
Sve vijesti