MIjailović: Dug je 2,7 miliona eura, FK vode NESPOSOBNI

Autor:

Predsednik KK Partizan tvrdi da je dug smanjen za gotovo 5 MILIONA EURA. "Klub je finanijski stabilan sa malim "proklizavanjima", što je normalno", kaže Ostoja Mijailović. Kaže i da FK Partizan loše posluje i pita se otkud toliki

MIjailović: Dug je 2,7 miliona eura, FK vode NESPOSOBNI Foto: MONDO/Ivan Bogunović

Ostoja MIjailović oglasio se opširnim intervjuom na klupskom sajtu o svim aktuelnim temama, pogotovo dijelu o finansijama kluba, ali i o Fudbalskom klubu, za koji je rekao da su mu potrebni ljudi koji "razumiju šta je biznis" i koji neće praviti dug.

Optužuje čelnike Fudbalskog kluba i da "ne vole Partizan, već da od njega žive" i da su potrebni novi ljudi, poput Predraga Mijatovića i Saše Ilića.

Njegov prijedlog je da 20% od transfera jednog fudbalera bude raspoređen drugim sekcijama unutar Sportskog društva.

Govorio je i o svom političkom opredeljenju i angažmanu u Srpskoj naprednoj stranci.

Mijailović da je dug KK Partizan, od njegovog dolaska na mesto predsjednika, smanjen za gotovo 5 miliona eura. Bio je 7,1 milion eura kad je došao u klub, a sada je kaže 2,7 miliona eura.

"Godinu smo završili pozitivno, Skupština KK Partizan je usvojila odluku o finansijkom izvještaju za 2018. godinu u kojoj je klub poslovao pozitivno i bio u plusu od 21.339.080 dinara. Politika sadašnje uprave je da klub posluje finansijski pozitivno. Imamo dovoljno loših skustva od trenutka kada smo preuzeli klub u stanju u kojem je bio. Podsjetiću, imali smo dug od 7.136.000 eura i sa tim teretom se borimo i dalje. Prije nekoliko mjeseci, kada smo radili presek stanja, dug Partizana je iznosio 3,8 miliona eura, dok sada iznosi 2,7 miliona eura", rekao je Mijailović.

Dao je i presek duga, navodeći da je klub "spasen gašenja".

"Struktura duga je sljedeća: 1,7 miliona je poreski dug sa pripadajućim kamatama i to je dug koji je naslijeđen. U procesu smo potpisivanja reprograma po kojem će kamata biti umanjena za 50%, uz grejs period od 24 mjeseca i period otplate od 60 mjeseci. Preostali milion su obaveze za koje su u većini slucajeva potpisani sporazumi o reprogramu i taj dug se vodi kao obaveza a ne dugovanje. Servisira se iz planiranih priliva i ni na koji način ne ugrožava poslovanje kluba. U bilansima od prošle godine stoji dug u iznosu od 6,6 miliona eura i to treba pojasniti. Prema sadašnjoj situaciji, od tog duga treba oduzeti 2,7 miliona eura duga prema igračima i trenerima, duga koji smo otkupili za 1,1 milion, zahvaljujući razumijevanju igrača i trenera i dogovorima koje smo sa njima postigli. O tome sam govorio 27. aprila ove godine. Zatim, tu je sporno potraživanje banke u iznosu od 1,4 miliona eura, sa kojom smo u sudskom sporu i ovih 2,7 miliona koje sam već objasnio. U narednom periodu, cilj kluba je da sve svoje obaveze izmiri u skladu sa sporazumima. Za ove podatke odgovaramo i materijalno i krivično, i kao KK Partizan stojimo iza njih. Podaci koji su nedavno dospjeli u javnost su netačni. Želeio bih da naglasim kako je Partizan prije 2 godine imao više od 25 postupaka pred BAT (Basketball Arbitral Tribunal), a u ovom trenutku nema nijedan i trudićemo se da do takvih slučajeva u budućnosti ne dolazi. Danas je KK Partizan finansijski stabilan, sa malim 'proklizavanjima', što je sasvim normalno u svakom privrednom subjektu, posebno kada su sportske organizacije u pitanju, gdje prihodi variraju iz različitih razloga. Ne treba nipošto zaboraviti da Partizan nikada ne smije da se vrati u 2015, 2016 i 2017. godinu kada je praktično bio pred gašenjem", rekao je Mijailović.

U javnosti se licitiralo o tome da KK Partizan želi da stavi stadion Partizana kao zalog za kradit. O čemu se tačno radi?

"Mi nismo vlasni da upisujemo hipoteku na stadion jer nismo vlasnici stadiona, već je vlasnik JSD Partizan. Tako da je upis hipoteke na stadion Partizana za potrebe kredita KK Partizan obična izmišljotina. Kada je u pitanju poreski dug, mi smo dužni da obezbijedimo garanciju za reprogram tog duga, stoga smo se obratili JSD Partizan da nam pomogne i da hipotekom to obezbijedimo", pojašnjava Mijailović.

Optužio je i ljude iz FK Partizan za loše poslovanje. Tvrdi da je klub bio u plusu 2014. godine, a NE U MINUSU.

"Ja ne mogu da govorim o tome kakva je sada finansijska situacija u FK Partizan, ali s obzirom da sam 2014. bio član radnog predsjedništva, kada se birala uprava, i video finansijski izvještaj po kojem su obaveze tada bile oko 14 miliona eura, a prihodi po osnovu tadašnjih transfera oko 15 miliona. To znači da je klub u tom trenutku bio u blagom plusu, a ne u velikom minusu odnosno u velikom dugu, kako danas govore ljudi iz kluba, preko 21 milion eura. Takva situacija znači da je klub svake godine od kraja 2014. gubio po 4-5 miliona eura, na godišnjem nivou. Tu lavinu treba zaustaviti da ne bi jedan od najvećih srpskih fudbalskih brendova nestao", rekao je predsjednik KK Partizan.

On je pozvao na "jedinstvo" svih sekcija JSD Partizan, ponovo poslavši poruku protiv vladajuće garniture u Fudbalskom klubu.

"Brend Partizan mora da pronađe način da posluje pod jednim krovom koji se u ovom slučaju zove JSD Partizan. Najveći evropski košarkaški klubovi, Real Madrid, Barselona, CSKA i Fenerbahče posluju u okviru sportskih društava i velikim se dijelom finansiraju od fudbalskih klubova. FK Partizan, kao stožer JSD Partizan moraju da vode ljudi koji razumiju šta je biznis, moraju da po modelu uprave KK Partizan rade za klub, a ne da žive od njega, i moraju da shvate da su najprofitabilnija sportska organizacija u okviru sportskog društva. U periodu koji je iza nas su se javljale mnoge Partizanove legende da govore o lošem stanju u fudbalskom klubu i da bi trebalo nešto mijenjati na bolje. Nada postoji, jer su za FK Partizan zainteresovani i Predrag Mijatović i Saša Ilić i mnoge druge legende kluba, ljudi koji za razliku od nekih koji tamo sada sjede, vole svoj Partizan", poručuje Mijailović.

Predlaže i ovakav biznis model:

"Treba osmisliti biznis model po kojem će FK Partizan poslovati na način na koji posluju svi evropski klubovi, gdje će 20%, odnosno bar jedan transfer godišnje raspodijeliti na manje klubove u crno-beloj porodici i na taj način odvojiti sredstva, recimo, za košarkaški klub, rukometni klub, vaterpolo klub i ostale sekcije.  Po ovom modelu će svi manji, tačnije manje profitabilni, klubovi u crno-bijeloj familiji praviti velike sportske rezultate, osvajati neke nove trofeje i pisati nove stranice istorije".

O svom angažovanju u Srpskoj naprednoj stranci kaže:

"Svako od nas ima pravo da određuje svoju političku i svaku drugu pripadnost. Tako sam i ja to svoje pravo iskoristio i puno pre dolaska u Partizan postao član Srpske napredne stranke, čiji sam i danas član. Više puta sam isticao da je to moje političko opredjeljenje, da se ja tom činjenicom ponosim. Znam da bi se mnogima više dopalo da sam član neke opozicione partije, ali sam siguran da takvom mojom odlukom Partizan ne da ne bi dobio ništa, nego bi čak i izgubio. Da budem jasan, to ne mijenja ništa. Partizanovi navijači su po pitanju politićke pripadnosti veoma heterogeni i moja obaveza je da radim u interesu kluba bez obzira na nečiju političku pripadnost. Ne smijemo zaboraviti da Partizan postoji od 1945. godine, mnoge su se stranke od tada smjenjivale a Partizan i dalje živi. Jako je važno podsetiti da sam ja u KK Partizan došao kao ćovek iz biznisa a ne kao čovek iz stranke, da sam došao na poziv ljudi iz Partizana a ne iz stranke. Sa druge strane, ja stranku kojoj pripadam poštujem, ali je ne povezujem nikako sa Partizanom niti ću je ikada povezivati".

O negativnim komentarima:

"Kada su u pitanju komentari na ličnoj osnovi, njih je bilo i biće, naročito zato što nisam neko ko će pričati ono što većina, ili je preciznije reći glasnija manjina, hoće da čuje, već ću uvek pričati ono što je istina i što je dobro za Partizan. Ne pada mi na pamet da nekome na taj način podilazim. Iz toga proizilaze komentari kako ’kukam’ kada pre dvadeset meseci kažem da smo u finansijkim problemima, kako sam poltron ako se zahvalim nekome ko nam je pomogao ili kako obećavam ’kule i gradove’ kada kažem da ćemo se boriti za najviše ciljeve i da nam je krajnji cilj povratak u Evroligu, na finansijski zdravim osnovama. To je prosto tako i sa time se ne vredi boriti. O meni govore rezultati i sada, a govoriće i u budućnosti", rekao je Mijailović.

Tagovi:
Sve vijesti