Oformiti tijelo za kontrolu kršenja Kodeksa novinara

Autor:

U Crnoj Gori trebalo bi oformiti samoregulatorno tijelo koje bi kontrolisalo koliko mediji krše Kodeks novinara, jer se u praksi pokazalo da takav vid kontrole treba da postoji, ocijenio je dugogodišnji crnogorski novinar, Amer Ramusović

Oformiti tijelo za kontrolu kršenja Kodeksa novinara Foto: Mondo/Stefan Stojanović

  On smatra da smjernice u Kodeksu ne treba da budu definitivne, već se mogu povremeno dorađivati u skladu sa etičkim dilemama koje bude donosila praksa.

Tako u Smjernicama za Načelo 6 stoji da je pravo i obaveza novinara da štiti povjerljive izvore informacija, ali da istovremeno novinar uvijek mora provjeriti motive povjerljivog izvora prije nego mu obeća anonimnost i zaštitu“, dodao je Ramusović.

Ramusović je agenciji MINA kazao da treba da postoji jedinstveno samoregulatorno tijelo koje će brinuti o poštovanju Kodeksa novinara Crne Gore, što do sada nije bilo moguće oformiti.

To tijelo, kako je naveo, biće ovlašćeno da u duhu opštih etičkih normi Kodeksa predlaže nove smjernice ili dopunu postojećih.

Na pitanje da li je Kodeks novinara, u formi u kakvoj je sada, dovoljan sistem zaštite, on je odgovorio da je to teško reći, jer „novinari smatraju da uvijek nije dovoljan“.

„Smatram da je dobro oformiti samoregulatorno tijelo koje bi kontrolisalo koliko mediji krše kodeks, jer pokazalo se u praksi da za pojedine medije takav vid kontrole treba da postoji«, naglasio je Ramusović.

Ramusović, koji je magistrirao na temu samoregulacija medija, na Filozofskom fakultetu u Tuzli, smatra da je važeći Kodeks novinara u značajnoj mjeri inoviran.

Prema njegovim riječima, iz pregovora i sastanaka vezanih za inoviranje Kodeksa novinara Crne Gore neshvatljivo su izostavljeni predstavnici lokalnih medija, odnosno Samoregulatornog savjeta za lokalnu i periodičnu štampu, iako postoji značajan broj novinara koji rade u lokalnim medijima.

Istina, njihov predstavnik učestvovao je u nekoliko navrata na konferencijama koje su organizovali predstavnici Savjeta Evrope, odnosno Odjeljenja za medije i internet sa sjedištem u Strazburu, i to u Tirani, Prištini i Podgorici, kojima su prisustvovali i drugi predstavnici Samoregulatornih tijela i Ombudsmani tri medija“, kazao je Ramusović.

Kako je dodao, na sastanku u Beču, predstavnik Samoregulatornog savjeta za lokalnu i periodičnu štampu nije pozvan, što je, smatra on, velika greška onih koji su posredovali u tome da dođe do izmjena i poboljšanja Kodeksa novinara Crne Gore.

Ramusović je istakao da u cilju što većeg poštovanja Kodeksa i etičkog izvještavanja, novinari su dužni da slijede i poštuju profesionalne i etičke principe koji su sadržani u Kodeksu novinara Crne Gore, a zasnivaju se na zalaganju za slobodu mišljenja, govora, izražavanja, kao i za nezavisnost medija i medijskih sadržaja.

Prema njegovim riječima, u cilju što većeg poštovanja Kodeksa i etičkog izvještavanja, institucionalno na nivou Kodeksa, trebalo bi naći način da se rigoroznije pojedini mediji sankcionišu i pridržavaju profesionalnih i etičkih standarda izvještavanja.

"Jer je očigledno da određeni mediji (najčešće tabloidi, a takođe i pojedini portali) samo marginalno poštuju profesionalne i etičke standarde izveštavanja, a nekad ih i otvoreno krše, što negativno utiče i dovodi do snižavanja profesionalizma u novinarstvu“, kazao je on.

Ramusović je rekao da je veoma bitna Smjernica za Načelo 7, koja eksplicitno govori da se novinari moraju krajnje pažljivo odnositi prema privatnom životu ljudi.

Jer pravo na privatnost obrnuto je srazmjerno značaju javne funkcije koju pojedinac obavlja, ali je u tim slučajevima nužno poštovati ljudsko dostojanstvo“, dodao je on.

Ramusović smatra da je u posljednje vrijeme to dosta zloupotrebljavano u nekim od medija, posebno u online medijima i komentarima, a to se kasnije širi društvenim mrežama.

Mi, kao novinari, ne bi smjeli da zadiremo u privatni život neke osobe i izvještavamo o njoj, a da nijesmo dobili dozvolu od nje, što je i precizno definisano u našem Kodeksu“, rekao je on.

Prema riječima Ramusovića, ima i onih koji se toga ne pridržavaju i mora se naći modus za njihovo sankcionisanje.

Prije svega u samim medijima gdje rade, ali očigledno da pojedini mediji ne vode računa o tome već teže senzacionalističkom izvještavanju, pravdajući to velikom čitanošću i prodajom kroz tiraž koji im doprinosi profitu“, istakao je on.

Ramusović je ocijenio pozitivnim što novi Kodeks definiše neke novine, kao što su online komentari.

On je kazao da mediji na kojima se pojavljuju ti komentari treba da definišu interna pravila u vezi sa komentarima trećih osoba.

Ta pravila treba da imaju za cilj izbjegavanje nezakonitog i neetičkog sadržaja, uz puno poštovanje slobode izražavanja. Komentatori moraju biti upoznati sa tim pravilima, jer komentare na portalima moderira administrator po ustanovljenim pravilima”, rekao je Ramusović.

On smatra da nije dobro što se u Kodeksu ne pominju nikakve sankcije, niti odgovornost u slučaju nepoštovanja pravila.

“Ali je dobro što se sada Kodeks bavi i uvredom i klevetom, koje često vidimo i prisutne su u određenim medijima”, naveo je Ramusović.

On je objasnio da u smjernicama za Načelo 4, u dijelu koji se odnosi na uvrede i klevete, stoji da mediji moraju da djeluju u dobroj vjeri, čak i kada upućuju jaku kritiku.

Zbog toga, kako je naveo, nije prihvatljivo klevetanje, niti izrazi koji nijesu opravdani za potrebe izvještavanja o pitanjima u interesu javnosti.

Ramusović je rekao da je novi Kodeks izmijenjen i dijelu koji se odnosi na zaštitu djece i da su sada pobrojane situacije u kojima novinari treba da obrate posebnu pažnju i da zaštite djecu od zloupotrebe.

U smjernicama za Načelo 8 stoji da je nedopustivo objavljivanje fotografija i snimaka djece žrtava nasilja i otkrivanje njihovog identiteta i da su mediji obavezni da iskažu poseban obzir kada izvještavaju o maloljetnicima za koje se sumnja da su umiješani u protivzakonite radnje, poštujući načelo prezumpcije nevinosti i izbjegavajući senzacionalizam”, dodao je on.

Ramusović je istakao da je prema tim smjernicama nedopustivo objavljivanje fotografija i snimaka maloljetnika osumnjičenih za kriminal i otkrivanje njihovog identiteta.

Nedopustiva je svaka medijska zloupotreba djece kojom se izlažu poniženju zbog nekog oblika patnje, kao što su siromaštvo ili neprihvatljivo ponašanje i činjenje odraslih”, naglasio je Ramusović.

Govoreći o etičkom izvještavanju, on je naveo da je za novinarstvo posebno važna oblast etika odgovornosti, kao okvir konstituisanja deontologije novinarstva.

Ramusović je kazao da se o odgovornosti ne može govoriti ako je pojam subjekta iluzoran i ako je mogućnost autonomije duha nezamisliva.

On je naveo da je svijest o odgovornosti osobina pojedinca, odnosno subjekta koji je obdaren autonomijom, ali da odgovornost treba da bude prožeta osjećajem solidarnosti i pripadnosti jednoj zajednici.

Odgovornost podstiče solidarnost, a ono što je potkopava je ekologija djelovanja, odnosno iskrivljavanje smisla etičkih postupaka pod uticajem uslova u kojima pojedinac djeluje“, rekao je Ramusović.

Kako je naveo, pojedinac je odgovoran za svoje postupke (novinar za ono što piše ili govori), ali nije odgovoran za tumačenje tih postupaka i posljedice koje nastaju na osnovu takvog tumačenja.

Pojedinac nije odgovoran ako se smatra igračkom nepoznatih i prikrivenih sila, ideoloških, ali i socioloških i nagonskih, ali je odgovoran ako se smatra subjektom koji je obdaren relativnom autonomijom“, dodao je Ramusović.

On je kazao da novinarstvo u Crnoj Gori ponovo prolazi kroz još jedan period tranzicije, obilježen razvojem iz jednosmjernog, linearnog komuniciranja, u interaktivni dijalog, uslovljen brzim tehnološkim napretkom komunikacija i pružanjem mogućnosti da se istovremeno izvještava kroz različite platforme na internetu.

Ramusović je dodao da svaki građanin danas može da učestvuje u procesu traženja, kreiranja i širenja medijskih sadržaja.

On je kazao da to znači da javna sfera, ranije ograničena na novinare i medije, sada prima i druge društvene aktere kroz Facebook, Twitter, Instagram, blogove, komentare i druge platforme na internetu.

On je naveo da je tehnološki razvoj uzrokovao povećanje broja medija, pogotovo na internetu.

Gdje se zbog pritiska za brzinom emitovanja vijesti često žrtvuju etička pravila, ponekad i više nego u tradicionalnim medijima, gdje je situacija ipak bolja, ali daleko od zadovoljavajuće“, kazao je Ramusović.

On je podsjetio da u Izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu decidno stoji da Crna Gora treba da pruži regulatorima u oblasti medija i Javnom servisu dovoljno resursa za njihovo samostalno funkcionisanje i zaštiti ih od neprimjerenog političkog miješanja.

Ramusović je dodao da prema tom Izještaju, država treba da obezbijedi Agenciji za elektronske medije mehanizam za izricanje kazni, odnosno mogućnost da se novčano kazne medijske kuće koje krše etičke standarde predviđene Zakonom o elektronskim medijima.

Kako je naveo, jedna od preporuka Izvještaja je da Crna Gora treba da uspostavi bilans ostvarenih rezultata kako bi pokazala da ima administrativne kapacitete da sprovodi pravnu tekovinu Evropske unije u oblasti elektronskih komunikacija, usluga informacionog društva i audio-vizuelnih medija, uključujući i nezavisnost regulatora.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Tagovi:
Sve vijesti