Đukanović: Balkan nećemo prepustiti trećim stranama

Autor:

Predsjednik Đukanović je na devetom To Be Secure (2BS) Forumu ocijenio da smo na početku nove faze gdje, kako je rekao, oživljavaju ambicije nekih starih globalnih igrača i gdje se pojavljuju novi globalni igrači.

Đukanović: Balkan nećemo prepustiti trećim stranama Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

"Balkan se nalazi na raskršću, da li će biti odbranjen evropski i evroatlanstki sistem vrijednosti ili ćemo Balkan prepustiti trećim stranama, koji ovaj prostor žele da iskoriste za penetraciju svojih sistema vrijednosti, suprotnih evroatlantskim", poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na 2BS Forumu koji se održava u Budvi.

Đukanović je istakao da nije rješenje u neprijateljstvu prema onima sa kojima imamo razlike, već u sposobnosti politike da na dugi rok gradimo partnerstvo, čuvajući svoje posebnosti i promovišući svoj sistem vrijednosti.

On je ocijenio da smo na početku nove faze gdje, kako je rekao, oživljavaju ambicije nekih starih globalnih igrača i gdje se pojavljuju novi globalni igrači.

“Evropa nastavlja da živi u stanju strateške konfuzije izazvane dugotrajućim krizama, koje sputavaju Evropu da odgovori na neka važna pitanja. Prvo je odnos prema viziji ujedinjenja Evrope, a drugo nedovoljna profilisanost evropskog identiteta na vanjsko-političkoj i bezbjednosnoj temi”, kazao je Đukanović.

Đukanović je, komentarišući nedavno završene evropske izbore, rekao da je važno da Evropa nastavi sa politikom proširenja, jer će to, ocijenio je on, “doprinijeti punoj stabilnosti i konkurentnosti Evrope na globalnoj političkoj sceni”.

“Počinje nova faza geopolitičke scene, pojavljuju se novi igrači koje ne smijemo gledati apriori kao političke protivnike. Moramo nastaviti da gradimo partnerstva sa susjedima, nije izlaz u neprijateljstvu. Na Balkanu se prelama pitanje da li ćemo kao Evropa i NATO odbraniti sistem vrijednosti ili ćemo Balkan prepustiti trećim stranama koji ovaj prostor žele da iskoriste za penetraciju svojih sistema vrijednosti koji su u suprotnosti sa evroatlantskim. Moramo nastaviti da rješavamo pitanja iz perioda raspada Jugoslavije”, kazao je Đukanović.

Đukanović Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

Predsjednik Slovenije, Borut Pahor, ocijenio je da proces proširenja neće biti glavna tema na agendi nove Evropske komisije.

"Na osnovu svog iskustva kao člana EP, mogu reći da nažalost proširenje neće biti na vrhu agende naredne EK. Ta tema mora makar biti na dnu agende", kazao je Pahor.

Prvi uslov je, rekao je on, da svakoj članici EU mora biti jasno da je proširenje Unije na Zapadni Balkan ustvari geopolitičko pitanje, koje je kompleksno.

"Proces zbog toga treba da se nastavi. Za svaku zemlju regiona, ali i za Brisel bi bilo dobro da se region posmatra kao cjelina. Na osnovu iskustva koji imam, bilo bi dobro ukoliko bi Brisel region posmatrao kao cjelinu a za to je potreban malo drugačiji stav svih u regionu", naveo je Pahor.

On smatra da je to jedini mogući put.

"Ukoliko zemlje u regionu pokušaju snažnom političkom voljom da rješavaju probleme onda bi šansa postojala kroz pet, deset ili 15 godina da ima evropsku perspektivu Zapadnog Balkana u konačnom. Niko ne očekuje da će EK forsirati proces", rekao je Pahor.

Bilo bi mudro, poručio je on, da se Zapadni Balkan posmatra kao paket i da se nadahnu zemlje u regionu da rjesavaju bilateralna pitanja.

"Kljucna zemlja je BIH. Snažno podržvam dijalog Beograda i Prištine. Bosnu treba da imamo na agendi i da podstaknemo političke snage u toj zemlji da nastave u reformama i napreduju", rekao je Pahor.

Nova EK, poručio je on, treba da ima na umu da prosirenje postoji, da taj proces ne treba zanemarivati i da je to izuzetno botno za dobrobit svih, i regiona i EU.

Ministarka odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš (BiH), na pitanje da li je razočarana što je Evropska komisija preporučila otvaranje prostupnih pregovora za Albaniju i makedoniju, a ne i za BiH, odgovorila da jeste malo razočarana, ali da je optimista da će i ta država uskoro naći rješenje.

„BiH je dio Evrope, vrijednosti koje dijelimo sa EU su vrijednosti koje se poštuju i u Bosni. Politika proširenja je nužna“, kazala je Pendeš.

Ministar odbrane Njemačke Tomas Silberhorn rekao je da brzinu napredovanja ka EU određuju same države, a ne EK.

Jasno je, kako je kazao, da treba da postoji zajednicko evropsko interesovanje da se jasno pokaze šta znači evropski koncept partnerstva.

„Brine me što je Zapadni Balkan u prošlosti bio i ostao u nekoj mjeri na meti interesa drugih“, rekao je Silberhorn.

On je kazao da postoji uzdržanost u nekim članicama EU po pitanju proširenja, ali da je poslata jaka poruka sa izbora za EP, jer je zabilježen rast učešća građana, posebno omladine.

„Zapadni Balkan će imati jaku podršku njemačke vlade. Postoje jake poruke u izvještajima o napretku država“, poručio je Silberhorn.

Državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Mađarske, Peter Staraj, kazao je da treba imati u vidu strateški značaj Zapadnog Balkana.

„Državama Zapadnog Balkana su potrebne konkretne nagrade za dobre rezultate. Svaka država je ostvarila neki napredak na evroatlantskom putu. Veoma nam je drago što je Crna Gora članica NATO-a“, rekao je Staraj.

Igor Lukšić, direktor PricewaterhouseCoopers (PwC) za Jugoistočnu Evropu, kazao je da je razočaran „nedostkom apetita za proširenje“.

„Kad je Crna Gora otvorila pristupne pregovore, često su me pitali kada ce postati članica EU. Odgovorio sam - realno gledamo 2020. ili 2021. godine. Izgleda da, sudeći prema izvještaju EK, ima dosta toga da uradimo još“, rekao je Lukšić.

On je istakao da se proces proširenja ne smije razumjeti kao tehnički.

„EU je izuzetno važan prirodni partner regiona“, dodao je Lukšić.

Izvršni potpredsjednik Atlanskog saveza Dejmon Vilson kazao je da da je ostvareno dosta praktičnih sporazuma između Beograda i Prištine.

Kako je naveo, nema previše opcija i puteva kojima se može ići.

„SAD pokušava da djeluje kao katalizator. Nije na SAD da rješava to pitanje sa strane, ali ćemo podržati dijalog. Mora da postoji jedno istorijsko pomirenje među njima. SAD ne želi zamjenu teritorija, ideja je da dva lidera sami riješe to pitanje“, kazao je Vilson.

Govoreći o uticaju Kine i Rusije, Vilson je kazao da su SAD vrlo fokusirane na temu konkurencije moći.

„Vidimo da Kina postaje globalni akter u regionu. Stvarno treba urgentije da se radi, malo smo ambivalentni, region mora da se probudi“, zaključio je Vilson.

Sve vijesti