PKCG: I dalje aktuelne netarifne barijere

Autor:

Netarifne barijere, koje opterećuju privredu i po nekoliko godina, su i dalje veoma aktuelne, a za njihovo uklanjanje ključno je unaprjeđenje sistema rješavanja sporova, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

0
A- A A+
Privredna komora Crne Gore Foto: MONDO/Miljana Dašić

  “Za Crnu Goru su to diskriminatorni tretman u primjeni akciza za vino i pivo sa Albanijom, za pivo sa Bosnom i Hercegovinom, kao i plaćanje dodatnih sertifikata o kvalitetu u trgovini sa Kosovom i Makedonijom”, rekli su agenciji Mina-business iz Stručne službe PKCG.

Za njihovo uklanjanje ključno je, kako su naveli, unaprjeđenje sistema rješavanja sporova, što je najveći nedostatak CEFTA 2006 sporazuma.

“Posezanje za kontra mjerama je izraz nedostatka dijaloga i riješenosti da se izazovi rješavaju na međunarodno prihvatljiv način”, rekli su iz PKCG.

Crna Gora je, kako su saopštili, veoma posvećena harmonizaciji i pojednostavljenju trgovine.

“Strategijom o trgovinskim olakšicama definisala je da će do kraja 2022. godine biti otklonjena uska grla u prekograničnom prometu robe, te smanjeno vrijeme potrebno za sprovođenje procedura uvoza, izvoza i tranzita robe za najmanje 50 odsto, a troškovi za 20 odsto”, kazali su iz Komore.

Za privatni sektor su najvažniji omogućavanje jednostavnog pristupa informacijama, skraćenje vremena carinjenja, harmonizacija podataka i implementacija bespapirne obrade podataka, analiza naknada u cilju smanjenja njihovog broja i vrsta, povećanje efektivnosti i efikasnosti graničnih kontrola, te proširenje saradnje među graničnim organima.

Iz Komore su rekli da se sve češće u posljednje vrijeme čuje da je CEFTA sporazum prevaziđen. Tokom nedavno održanog biznis foruma na Kopaoniku ocijenjeno je takođe da je CEFTA sporazum prevaziđen i ukazano je na potrebu za novim sporazumom. Najavljena je inicijativa za izmjenu CEFTA sporazuma.

“Dvije decenije su za nama od kada su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija i Savezna Republika Jugoslavija uspostavile zonu slobodne trgovine. Ona je zasnovana na Memorandumu o liberalizaciji i olakšicama u trgovini, potpisanom 2001. godine u Briselu, u okviru Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, čiji je cilj ubrzanje ekonomskog oporavka i normalizacija odnosa u region”, podsjetili su iz PKCG.

Memorandum je, kako se dodaje, bio osnova za potpisivanje 32 bilateralna sporazuma između zemalja regiona, zasnovanih na principima Svjetske trgovinske oganizacije (STO). Potreba za pregovaranjem jedinstvenog multilateralnog sporazuma je bila očekivani slijed već postignute liberalizacije.

“Kao što su i bilateralni sporazumi bili zasnovani na principima STO, tako su se i sve potpisnice jedinstvenog sporazuma CEFTA 2006 obavezale da će međusobne odnose ostvarivati poštujući principe ove organizacije”, saopšteno je iz PKCG.

Danas još sve potpisnice nijesu članice STO, a u međusobnoj saradnji posežu za različitim mjerama kojima mimo preuzetih obaveza jednostrano štite sopstveno tržište i traže nove modele regionalnih integracija. Kada je u pitanju i proces pristupanja Evropskoj uniji, zemlje regiona su takođe u različitim fazama tog postupka, odnosno usaglašenosti.

“Primjena modernog i sveobuhvatnog CEFTA 2006 sporazuma, koji uključuje uvođenje savremenih standarda u oblast trgovinske politike i konkurencije, državne pomoći, javnih nabavki, usluga, investicija i prava intelektualne svojine, doprinijela je ekonomskom napretku regiona”, smatraju u PKCG.

Regionalno povezivanje na način kao što je definisano CEFTA 2006 sporazumom je, kako se dodaje, veoma važno, kako zbog rasta obima trgovine, tako i prihvatanja pravila poslovanja kakva važe u međunarodnoj trgovini. To potvrđuje i ranija CEFTA, nastala na temeljima Krakovske deklaracije iz 1992. Godine, koja je bila uspješan put do evropskih integracija za Češku, Slovačku, Poljsku, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju.

“CEFTA region sada obuhvata 4,3 odsto populacije, 5,6 odsto teritorije Evropske unije (EU), a kao region još nijesmo spremni za potpunu integraciju”, ocijenili su iz Komore.

Integrisanost Crne Gore u regionalne trgovinske tokove je značajna.

Oko 40 odsto prometa sa inostranstvom Crna Gora je godinama realizovala sa potpisnicama CEFTA 2006. Ovo učešće je niže u prošloj godini, odnosno 30,1 odsto, dok trgovina sa zemljama EU bilježi rast sa učešćem od 47,5 odsto.

“Osim uspostavljanja bescarinske trgovine, čime je unaprijeđena konkurentnost regionalnih ekonomija, liberalizovana je i trgovine uslugama, urađeno je puno kako bi imali u primjeni Sporazum o trgovinskim olakšicama između CEFTA strana”, dodaje se iz PKCG.

Komore regiona aktivno sarađuju u okviru CEFTA foruma i Komorskog investicionog foruma. U cilju neposrednog uključivanja u implementaciju Sporazuma i institucionalizacije odnosa javnog i privatnog sektora, potrebno je uložiti dodatni napor kako bi glas privrede bio uvažen.

“Privrednici bi na taj način imali veći prostor za plasman proizvoda, što bi doprinijelo povoljnijem zadovoljenju uvoznih potreba. Osim toga, veoma važno je imati u vidu i da bi to podrazumijevalo još veću otvorenost, odnosno oštriju konkurenciju sa kojom se sve više suočavaju”, zaključili su iz PKCG.

Tagovi:
Sve vijesti